Biblija Cr.1 - Sveto Kraljevstvo Magije

544
Iza 9:13 Zato Jahve odsijeçe Izraelu glavu i rep, palmu i rogoz u jednom
danu.
Iza 9:14 Starjeæina i odliçnik - to je glava; prorok, uçitelj laœi - to je rep.
Iza 9:15 Oni æto vode narod taj - zavode ga, a koji se voditi daju - propali
su.
Iza 9:16 Stoga mu Gospod neøe poætedjeti mladiøa, sirotama njegovim
i udovicama smilovati se neøe. Sav je taj narod bezboœan i zao, na sva
usta bezumno govori. Na sve to gnjev se njegov neøe smiriti, ruka øe mu
ostati ispruœena.
Iza 9:17 Da, bezboœnost se kao oganj razmahala, draç i trnje proœdire,
pa upali æumsku guætaru, stupovi se dima podiœu.
Iza 9:18 Plamti zemlja od gnjeva Jahvina, narod ognju hrana postaje.
Nitko ni brata svog ne ætedi, svatko jede meso svog susjeda.
Iza 9:19 Proœdire zdesna, i opet je gladan; guta slijeva, i opet sit nije:
Iza 9:20 Manaæe Efrajima, Efrajim Manaæea, obojica zajedno Judu. Na
sve to gnjev se njegov neøe smiriti, ruka øe mu ostati ispruœena.
Iza 10:1 Jao onima koji izdaju odredbe nepravedne, koji ispisuju propise
tlaçiteljske;
Iza 10:2 koji uskraøuju pravdu ubogima i otimlju pravo sirotinji mog
naroda, da oplijene udovice, da opljaçkaju sirote!
Iza 10:3 Æto øete çiniti u dan kazne kad izdaleka propast doåe? Kom
øete se za pomoø uteøi, gdje ostaviti blago svoje
Iza 10:4 da se ne morate meåu roblje pognuti, pasti meåu poklanima?
Na sve to gnjev se njegov neøe smiriti, ruka øe mu ostati ispruœena.
Protiv jednoga asirskog kralja
Iza 10:5 Jao Asiru, æibi gnjeva mojega, prutu kojim srdœba moja zamahuje!
Iza 10:6 Na puk ga poslah nevjeran, na narod æto me razjari, da ga
oplijeni i opljaçka, da ga izgazi kao blato na ulici.
Iza 10:7 Ali on nije tako mislio i u srcu nije tako sudio, veø u srcu zasnova
zator, istrebljenje mnogih naroda.
Iza 10:8 Govoraæe: “Nisu li svi knezovi moji kraljevi?
Iza 10:9 Nije li Kalno kao Karkemiæ? Nije li Hamat kao Arpad, Samarija
kao Damask?
Iza 10:10 Kao æto mi ruka dosegnu kraljevstva kumira, bogatija kipovima
od Jeruzalema i Samarije,
Iza 10:11 kao æto uçinih sa Samarijom i kumirima njenim, neøu li uçiniti
s Jeruzalemom i s likovima njegovim?”
Iza 10:12 I kad dovræi Gospod sve djelo svoje na gori Sionu i u Jeruzalemu,
kaznit øe plod ohola srca kralja asirskog i drskost njegovih ponositih
oçiju.
Iza 10:13 Jer reçe: “Uçinih snagom svoje ruke i mudroæøu svojom, jer
sam uman; uklonih meåe narodima i blaga njihova opljaçkah, kao junak
oborih one æto sjede na prijestoljima.
Iza 10:14 Ruka moja kao gnijezda zgrabi bogatstva naroda. Kao æto se
kupe ostavljena jaja, zemlju svu sam pokupio i nikog ne bi krilima da
zalepeøe, kljun otvori, zapijuçe.”
Iza 10:15 Zar se hvali sjekira povrh onog koji njome sijeçe? Hoøe li se
oholiti pila povrh onog koji njome pili? Kao da æiba maæe onim koji je
podiœe, ili ætap diœe onog koji drvo nije;
Iza 10:16 Jahve nad Vojskama poslat øe stoga gojaznima njegovim
skonçanje, slavu øe mu ognjem potpaliti, kao æto se vatra potpiruje.
Iza 10:17 Svjetlost Izraelova bit øe poput ognja, Svetac njegov kao
plamen koji øe zapaliti i proœdrijeti draç njegov i trnje njegovo u jednome
danu.
Iza 10:18 I krasotu njegovih æuma i voønjaka uniætit øe od srçike do kore,
ona øe biti kao bolesnik æto se trne;
Iza 10:19 ostatak stabala æumskih bit øe lako izbrojiti - dijete øe ih lako
popisati.
Iza 10:20 U onaj dan: Ostatak Izraelov i preœivjeli iz kuøe Jakovljeve
neøe se viæe oslanjati na onoga koji ih bije, veø øe se iskreno oslanjati na
Jahvu, Sveca Izraelova.
Iza 10:21 Ostatak øe se vratiti, ostatak Jakovljev Bogu jakome.
Iza 10:22 Zaista, o Izraele, sve da naroda tvojega ima kao pijeska u
moru, samo øe se Ostatak njegov vratiti. Odreåeno je uniætenje, pravda
se prelila,
Iza 10:23 Jahve, Gospod nad Vojskama, poharat øe, kako odredi, svu
zemlju.
Iza 10:24 Zato ovako govori Jahve nad Vojskama: “O narode moj æto
prebivaæ na Sionu, ne boj se Asira kad te æibom tuçe, kad ætap diœe na
tebe.