Godište 35 supplement 2 - Institut za reumatologiju
Godište 35 supplement 2 - Institut za reumatologiju
Godište 35 supplement 2 - Institut za reumatologiju
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
P 36.<br />
UČESTALOST NEFROLITIJAZE I POREDJENJE SA KLINIČKIM KARAKTERISTIKAMA BOLESNIKA SA URIČNIM<br />
ARTRITISOM<br />
V. Milić, M. Zlatković-Švenda, Dj. Kerimović-Morina<br />
<strong>Institut</strong> <strong>za</strong> <strong>reumatologiju</strong>, Beograd<br />
CILJ RADA: utvrditi učestalost nefrolitijaze ultrasonografskim pregledom i klinički nalaz bubrežne kolike kod bolesnika sa<br />
uričnim artritisom; poredjenje sa dužinom trajanja i učestalošću napada uričnog artritisa godišnje kao i prisustvom tofusa.<br />
MATERIJAL I METODE: Ispitivanjem je obuhvaćeno 50 bolesnika (47 muškaraca, 3 žene) sa uričnim artritisom, prosečne<br />
starosti 54,5±10 godina, dužine trajanja bolesti 7,90±6,73 godina (od 15 dana do 20 godina), hospitalno lečenih na <strong>Institut</strong>u <strong>za</strong><br />
<strong>reumatologiju</strong> u Beogradu u periodu 2000-2005godine. Bolesnici su pregledani klinički i ultrasonografski Hitachi US<br />
aparatom. U obradi dobijenih podataka korišćen je kompjuterski statistički program SPSS 10.0 (χ² test i Spirmanova<br />
korelacija).<br />
REZULTATI: Ultrasonografskim pregledom kalkulo<strong>za</strong> je nadjena kod 10/50 (20%) bolesnika i to: kod 7/50 (14%) bolesnika<br />
jedan kalkulus, kod 3/50 (6%) bolesnika dva kalkulusa. Simptomatska bubrežna kalkulo<strong>za</strong> je nadjena kod 5/10 (50%)<br />
bolesnika (kod 3 bolesnika pre prvog napada uričnog artritisa, kod 2 bolesnika tokom trajanja bolesti od 3 do 10godina).<br />
Asimptomatska kalkulo<strong>za</strong> je nadjena kod 5/10 (50%) bolesnika. Korelacija izmedju prisustva kalkulusa bubrega i dužine<br />
trajanja uričnog artritisa nije utvrdjena (r=0,0<strong>35</strong>, p=0,810).<br />
Trajanje uričnog artritisa Broj bolesnika bez Broj bolesnika sa<br />
(godine)<br />
kalkuloze (%) kalkulozom (%)<br />
0 - 2 11 (27,5%) 3 (30%)<br />
3- 10 15 (37,5) 4 (40%)<br />
11-20 14 (<strong>35</strong>%) 3 (30%)<br />
SVEGA 40 (100%) 10 (100%)<br />
Izmedju bolesnika sa i bez kalkuloze nije utvrdjena statistički značajna razlika u odnosu na učestalost napada artritisa godišnje<br />
(χ²=0,708).<br />
Učestalost napada uričnog Broj bolesnika bez kalkuloze Broj bolesnika sa<br />
artritisa godišnje<br />
(%)<br />
kalkulozom (%)<br />
jedanput 17 ( 42.5%) 3 (30.0%)<br />
dva do tri puta 15 (37.5%) 4 (40.0%)<br />
vise od tri puta 8 (20.0%) 3 (30.0%)<br />
SVEGA 40 (100.0%) 10 (100.0%)<br />
Kod 6/10 (60%) bolesnika sa kalkulozom prisutni su tofusi, koje je imalo 11/40 (27,5%) bolesnika bez kalkuloze. Izmedju<br />
bolesnika sa i bez kalkuloze razlika u odnosu na prisustvo tofusa je na granici statističke značajnosti (χ²=0,052).<br />
ZAKLJUČAK: U ispitivanoj grupi bolesnika sa uričnim artritisom nefrolitija<strong>za</strong> je ultrasonografski utvrdjena kod 10 (20%)<br />
bolesnika. Bubrežnu koliku je imalo 5 bolesnika i to 3 pre prvog napada uričnog artritisa. Kod 5 bolesnika kalkulo<strong>za</strong> bubrega<br />
je bila asimptomatska. Prisustvo nefrolitijaze nije u korelaciji sa dužinom trajanja uričnog artritisa, a medju grupama sa i bez<br />
kalkuloze nije utvrdjena statistički značajna razlika u odnosu na godišnju učestalost napada uričnog artritisa i prisustvo tofusa.<br />
Često prisustvo asimptomatske nefrolitijaze upućuje na potrebu ultrasonografskog ispitivanja urotrakta u rutinskoj obradi<br />
bolesnika sa uričnim artritisom.<br />
P 37.<br />
KLINIČKI I LABORATORIJSKI PARAMETRI U PREDIKCIJI TOKA ARTRITISA KOD DECE<br />
Gordana Vijatov, Mirjana Jovanović, Jelena Tomić, Andrija Rudić, Andrea Đuretić<br />
<strong>Institut</strong> <strong>za</strong> zdravstvenu <strong>za</strong>štitu dece i omladine, Novi Sad<br />
Uvod:Mogućnost predikcije toka artritisa kod dece, u ranoj fazi bolesti, imala bi višestruki benefit. Ukoliko bi se u relativno<br />
ranoj fazi dijagnostičkog postupka, sa velikim stepenom verovatnoće mogao isključiti hronični artritis, izbeglo bi se izlaganje<br />
deteta nepotrebnim dijagnostičkim procedurama, skratio bi se hospitalni tok, što bi imalo ne samo povoljan psihosocijalni<br />
efekat na dete i njegovu porodicu, već i ekonomsku korist. Sa druge strane, predikcija razvoja hroničnog artritisa, pre svega<br />
juvenilnog idiopatskog artritisa, omogućila bi početak adekvatnog lečenja u optimalnom vremenskom periodu, što je preduslov<br />
uspešnosti terapije i prevencije invaliditeta.<br />
Cilj rada: Ispitivanje značaja inicijalnih kliničkih i laboratorijskih parametara u predikciji toka artritisa kod dece