Godište 35 supplement 2 - Institut za reumatologiju
Godište 35 supplement 2 - Institut za reumatologiju
Godište 35 supplement 2 - Institut za reumatologiju
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
PL 04<br />
Klinika <strong>za</strong> <strong>reumatologiju</strong> i kliničku imunologiju, VMA<br />
MEHANIZMI ZGLOBNOG OŠTEĆENJA U REUMATOIDNOM ARTRITISU<br />
DUŠAN STEFANOVIĆ<br />
KRATAK SADRŽAJ: Reumatoidni arthritis je hronična, <strong>za</strong>paljenska, sistemska bolest koju karakterišu<br />
bol, otok i destrukcija zglobova i stvaranje panusa. Panus nastaje od hipetrofične sinovijalne membrane<br />
sastavljene od hiperplastičnih sinoviocita i ćelija <strong>za</strong>paljenja. T ćelije, B ćelije, makrofagima slične ćelije,<br />
mast i endotelijalne ćelije infiltrišu sinoviju i učestvuju u održavanju hronične inflamacije. T ćelije igraju<br />
ključnu ulogu u patogenezi reumatoidnog artritisa. Poremećaj T-ćelijskog imuniteta u reumatoidnom<br />
artritisu nije ograničen samo na zglob već je sistemskog karaktera. T ćelije u zglobu prepoznaju<br />
artritogeni antigen na površini antigen-prezentujućih ćelija. Aktivirane T ćelije stvaraju medijatore koji<br />
regulišu funkcionisanje makrofaga, fibroblasta i B ćelija. B ćelije produkuju autoantitela koja mogu biti<br />
patogena; fibroblasti sekretuju citokine i metaloproteinaze koje razgradjuju vezivno tkivo; i endotelne<br />
ćelije kontrolišu influks ćelija <strong>za</strong>paljenja u sinovijalno tkivo.<br />
Ključne reči: reumatoidni arthritis, T ćelije, patogene<strong>za</strong><br />
Acta rheum Belgrad 2005, <strong>35</strong>,(suppl.2):<br />
Reumatoidni artritis (RA) je hronična, <strong>za</strong>paljenska, sistemska bolest koja se dva puta češća javlja<br />
kod žena. Glavna klinička manifestacija bolesti je simetričan, destruktivan sinovitis. Hronična<br />
inflamacija, bol i destrukcija dovode do deformacija i poremećaja funkcije zglobova čime u značajnoj<br />
meri mogu biti ograničene i uobičajene dnevne aktivnosti bolesnika. Prema nekim podacima 10%<br />
bolesnika je nesposobno <strong>za</strong> rad posle prve a 50% posle deset godina od početka bolesti. Smatra se da je u<br />
osnovi RA poremećaj funkcije imunološkog sistema. Radi se o kompleksnom patološkom procesu u<br />
kome su angažovane brojne imunološki aktivne ćelije i njihove interakcije (1).<br />
Prezentacija antigena i kostimulacija T ćelija<br />
Prema važećem konceptu imunopatogeneze RA još uvek nepoznati antigen biva fagocitovan<br />
antigen-prezentujućom ćelijom (APĆ) a <strong>za</strong>tim razgradjen u peptide (epitopi) koji se vezuju <strong>za</strong> antigenvezujući<br />
žleb HLA-DR4/DR1 molekula i tako biva izložen na površini APĆ. Antigen specifična T ćelija<br />
prepoznaje i HLA molekul i antigen. Aktivacija T ćelija <strong>za</strong>hteva najmanje dva različita signala. Prvi je<br />
antigen specifična interakcija izmedju T ćelijskog receptora i antigena. Drugi signal se generiše<br />
interakcijom različitih molekula na membrani T ćelije i APĆ što ima <strong>za</strong> posledicu stimulaciju aktivacije,<br />
deobe i sekrecije citokina (2). Ovi tzv. kostimulatorni molekuli mogu se svrstati u tri grupe: superfamilija<br />
imunoglobulina, superfamilija TNF receptora i citokinski receptori (3,4). CD28, ICOS i CD2 pripadaju<br />
superfamiliji imunoglobulina. Od citokinskih receptora najvažniji su receptori <strong>za</strong> IL-2,7,15,1 i IL-6.<br />
Superfamiliji TNF receptora pripadaju CD40, OX40(CD134), 4-1BB(CD137), CD27, CD30 i HVEM.<br />
Jedan od najznačajnijih kostimulatornih receptora je CD28. Eksprimira se na većini T ćelija.<br />
Poseduje dva liganada: B7-1(CD80) i B7-2(CD86) koji se eksprimiraju na APĆ, B ćelijama, aktivisanim<br />
makrofagima i dendritičnim ćelijama. Prekid interakcije CD28-B7 prekida kostimulatornu aktivaciju T<br />
ćelija.