TEHNIÄKO-TEHNOLOÅ KI I EKONOMSKI POKAZATELJI ...
TEHNIÄKO-TEHNOLOÅ KI I EKONOMSKI POKAZATELJI ...
TEHNIÄKO-TEHNOLOÅ KI I EKONOMSKI POKAZATELJI ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Izmerene vrednosti zaostalih napona u obodu i vencu eksperimantalnih točkova, ukazuju<br />
nešto povećani nivo u odnosu na etalonski-uporedni (nov) monoblok točkove tj.<br />
neeksploatisani osovinski sklop. Maksimalni radni napon ne prelazi 150 MPa i ne ugrožava<br />
funkciju eksploatacije. Ovim se potvrđuju teoretska istraživanja da zaostali naponi nastaju u<br />
dve faze i to:<br />
1. napona koji su nastali posle termičke obrade uzrokovani tehnologijom izrade<br />
monoblok točkova,<br />
2. zaostala naprezanja nastaju nakon plastične deformacije usled mehničkih ili<br />
termičkih opterećenja pri procesu eksploatacije.<br />
Pokazatelji naponskog stanja etalon osovinskih sklopova (novi monoblok točkovi), sadrže<br />
određen nivo zaostalih napona koji su nastali posle termičke obrade uzrokovani<br />
tehnologijom izrade monoblok točkova. Sa velikim stepenom verovatnoće približnu ili istu<br />
sudbinu su imali i eksperimentalni monoblok točkovi, kojima su eksploatacioni uslovi<br />
pouzrokovali povećanja koja ne prelaze dozvoljene okvire. Za ovo povećanje zaostalih<br />
npona, treba uzeti u obzira da su eksperimentalni monoblok točkovi nešto više od<br />
nadpolovičnog eksploatacionog veka, te su ova uvećanja nastala produkcijom mehničkih i<br />
termičkih opterećanja koja su i bila za očekivati. Izmereni zaostali naponi u obodu i vencu<br />
monoblok točka su zatezni koji produkuju ka otvaranju pukotine i povećavaju propagaciju.<br />
Opšti zaključak, na osnovu ove analize zaostalih napona, je da radni naponi ne ugrožavaju<br />
eksploatacionu funkciju, ali ukazuju da u prisustvu incijalnih prslina pri većim slučajnim<br />
otporima u eksploatciji, kao i nesavršenim tehničko-tehnološkim postupkom obanvaljnja<br />
venca navrivanjem, mogu da dostignu kritičnu vrednost i da u dužem eksploatacionom<br />
periodu uslove nepredvidive otkaze.<br />
4.3.1.7. Merenje omskog otpora osovinskoh sklopova<br />
Svrha merenja omskog otpora imala je za cilj, da električni otpor osovinskog sklopa ne<br />
prelazi granične vrednosti propisane objavom Međunarodne železničke unije. Granične<br />
vrednosti su:<br />
a) 0,01 Ω kod novoizgrađenog osovinskog sklopa,<br />
b) 0,1 Ω kod osovinskog sklopa koji je u procesu investicionog održavanja (primer<br />
doktorske disertacije)<br />
Navedene vrednosti su određene sa maksimalnim naponom od 1,8-2 V i sa jačinom struje<br />
kroz osovinski sklop od 4÷5 A. Vrednosti se odnose na otpor između jednog do drugog<br />
monoblok točka.<br />
Za merenje omskog otpora osovinskih sklopova korišten je instrument na bazi<br />
Tompsonovog mosta tipa NL 021 koji je namenjen za merenje omskog otpora vrlo malih<br />
otpornosti. Odlikuje se jedostavnošću, malim dimenzijama, jedostavog rukovanja i širokim<br />
mernim opsegom od 0,0001 do 1,6 Ω. Proces merenja omskog otpora izveden je na sledeći<br />
način:<br />
- osovinski sklop stacionirati na izolovani deo koloseka,<br />
- pritegnuti mehničke stege sa naponskim strujnim kablovima na obod monoblok točka,<br />
- druge krajeve kablova spojiti sa mernim uređajem,<br />
- aktivirati merni uređaj, nakon čega će kazaljke pokazati levu ili desnu vrednost od<br />
nultog položaja. Smer položaja zavisi da li je otpor manji ili veći od proizvoda koji<br />
pokazuje regultor B i dugme A - fino podešavanje.<br />
Merna vrednost omskog otpora je proizvod vrednosti koje pokazuju preklopnik B i taster<br />
A:<br />
R= AxB [m/omha]<br />
141