Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

88ski potencijal potjeèe iz Poljske (gotovo polovica radnika iz novih dravaèlanica), Rumunjske (17%), Èeške i Slovaèke (11% zajedno) i Bugarske(9%). Tijekom procesa pristupanja EU broj osoba iz srednje i istoèneEurope zaposlenih u tadašnjim èlanicama EU bio je velik, no zbog gospodarskognapretka tih zemalja znatno je pao tijekom godina (sa850.000 devedesetih na 250.000 na poèetku 2000). Prema tome, usprkosrazlici u plaæama i stopi nezaposlenosti u odnosu prema starim dravamaèlanicama, procjene o emigracijama iz novih drava èlanica ostaju ispodrazine koje se EU pribojavao. Migracija iz novih drava èlanica nije nikadabila tolika da bi imala ozbiljniji utjecaj na zapošljavanje i stanje tr-išta rada u starim dravama èlanicama. Naprotiv, istraivanja i brojèaneprocjene upuæuju na zakljuèak da proširenje èlanstva neæe prouzroèitiznatnije poremeæaje na trištu rada starih drava èlanica. Prema provedenimistraivanjima proizlazi da samo 1% radne populacije iz novih dravaèlanica ima èvrstu namjeru iskoristiti prednosti slobode kretanja nakonproširenja EU. Oèekivana migracija nakon proširenja EU procjenjuje sena 200.000 radnika u godini iz novih drava èlanica, s tendencijom padana 85.000 nakon deset godina (Boeri i Brücker, 2000). S obzirom na daljnjiporast privremene migracije u odnosu na trajnu moe se pretpostavitida æe se privremena migracija radne snage nastaviti u graniènim regijama(svakodnevno putovanje na posao, sezonski poslovi) i u susjednimzemljama. vii Osobito je vano spomenuti i moguænost da mnogi radnici istruènjaci iz starih drava èlanica emigriraju u nove drave èlanice (kaou Èeškoj i Poljskoj) i utjeèu na njihova trišta rada. Uzimajuæi pri tomeu obzir i elemente kao što su porast plaæa, poveæanje stranih ulaganja, boljeposlovne moguænosti, nie stope nezaposlenosti, jeziène barijere i tradicionalnosnanije veze s domovinom novih èlanica, oèito je da pristupanjenovih drava èlanica Uniji kao posljedicu neæe donijeti veliko pritjecanjeradnika iz srednje i istoène Europe. Naprotiv, moguæe je da æestare drave èlanice profitirati od imigracija visokoobrazovanih profesionalacaiz novih drava èlanica. Potencijalni radnici migranti iz novih dr-ava èlanica preteito su mlaði, visokoobrazovani profesionalci koji donosekorist zemljama u koje dolaze raditi. Slijedom toga, nove bi se dr-ave èlanice mogle suoèiti s problemom tzv. odljeva mozgova i s rizikomgubitka najbolje mlade i visokoobrazovane radne snage.Primjeri Slovenije, Austrije i MaðarskeSlovenija je jedna od najuspješnijih novih drava èlanica EU. Stopanezaposlenosti u Sloveniji iznosi 6,8%, što je nie od Njemaèke, u ko-