250Da bi se neka zemlja uspješno koristila pomoæi EU putem razlièitihprograma, s ciljem posti<strong>za</strong>nja visokoga ekonomskog rasta svihsvojih regija, ona mora izgraditi efikasan institucionalni okvir koji æeomoguæiti uspješno upravljanje buduæim sredstvima regionalne politikeEU (Lajh, 2003).Buduæi da su osam zemalja SIE postale punopravne èlanice EU,moguænost korištenja sredstava iz navedenih programa postupno sesmanjuje jer se sada mogu koristiti sredstvima SF-ova i KF-a. viiiTablica 4. Ukupna sredstva programa PHARE, ISPA, SAPARD u razdoblju1990-2003. godine po zemljama korisnicama (u mil. eura)Zemlje PHARE ISPA SAPARD Ukupno Ukupna Iskoristivost1990-2002. 2000-2003. 2000-2003 sredstva (izvršena(plaæanja) (plaæanja) (I-VI). po stanovniku plaæanja/(plaæanja) (u eurima) odobrenasredstva) (%)Bugarska 827,6 61,3 29,0 917,9 112,6 51,3Èeška Republika 490,5 90,0 26,3 606,8 58,9 53,4Estonija 195,0 32,3 15,9 243,2 177,9 56,2Maðarska 968,7 114,4 9,5 1.092,6 107,1 63,6Latvija 249,0 50,7 12,4 312,1 89,3 53,9Litva 330,4 71,2 25,2 426,8 180,4 44,6Poljska 2.099,5 376,2 42,5 2.518,2 65,2 49,4Rumunjska 1.084,6 136,4 37,5 1.258,5 56,1 40,5Slovaèka 343,6 58,7 5,7 408,0 75,8 51,0Slovenija 195,7 22,0 5,3 223,0 112,1 60,1Èehoslovaèka 228,9 – – 228,9 – –Istoèna Njemaèka 28,9 – – 28,9 – –Programi 1.706,6 – – 1.706,6 – –<strong>za</strong> više zemaljaUkupno 8.748,9 1.014,2 209,4 9.972,5 95,6 50,1Izvor: European Commission (2003a; 2003b; 2004b).Promatrajuæi dobivenu pomoæ po stanovniku, vidi se da taj iznosvarira: Litva i Estonija primile su najviše, dok su Rumunjska (kojajoš nije punopravna èlanica EU) i Èeška primile najmanje sredstava(tabl. 4). Bitno je što postoji vrlo ni<strong>za</strong>k stupanj iskoristivosti sredstavakoje je EU putem programe namijenio zemljama SIE. Najnia stopaiskoristivosti ve<strong>za</strong>na je <strong>za</strong> programe ISPA i SAPARD (23 i 33%), doksu sredstva PHARE programa najbolje iskorištena – izvršena plaæanjaèine 63% odobrenih sredstava. Maðarska i Slovenija najuspješnije su u
251korištenju programa pretpristupne pomoæi (imaju najviši stupanj iskoristivosti).Tablica 5. Usporedba ekonomskih poka<strong>za</strong>telja <strong>za</strong> zemlje srednje i istoèneEurope: uèinci pretpristupne pomoæiStope Stope BDP po Stope rasta<strong>za</strong>poslenosti* ne<strong>za</strong>poslenosti stanovniku u BDP-a(%) (%) PPS (godišnje)(% EU-15)2002. 1991. 2002. 1994. 2002. 1991-95. 1996-01.Bugarska 50,6 11,1 17,8 26,6 26,4 -3,2 0,2Èeška Republika 65,4 4,1 7,3 – 61,6 -0,8 1,6Estonija 62,0 – 9,5 32,1 43,3 – 5,7Maðarska 56,2 7,8 5,6 46,3 53,3 -2,2 4,0Latvija 60,4 – 12,6 26,6 38,1 – 5,8Litva 59,9 – 13,6 27,8 39,8 – 4,6Poljska 51,5 11,8 19,8 38,5 41,7 2,3 3,3Rumunjska 57,6 3,0 7,5 – 26,4 -1,8 -0,1Slovaèka 56,8 11,8 18,7 45,4 47,1 -2,6 3,7Slovenija 63,4 10,1 6,1 62,5 69,5 -0,4 4,1EU-15 64,2 – 7,7 100,0 100,0 1,6 2,5* Podaci o stopama <strong>za</strong>poslenosti <strong>za</strong> 1991. godinu nisu raspoloivi.Izvor: European Commission (2004a); Eurostat (2003); WIIW (2003).Podaci u tablici 5. pokazuju da je veæina zemalja SIE poveæalastope rasta BDP-a u razdoblju 1996-2001. godine, ali nisu uspjele riješitiproblem visokih stopa ne<strong>za</strong>poslenosti i niskih stopa <strong>za</strong>poslenosti (uodnosu prema EU). Iznos BDP-a po stanovniku s obzirom na prosjekEU u svim se zemljama poveæao osim u Bugarskoj, ali neovisno o tome,još je uvijek na vrlo niskoj razini. Ne moe se uoèiti izravna pove<strong>za</strong>nostostvarenih ekonomskih poka<strong>za</strong>telja i primljene pomoæi. Primjerice, Èeškaje dobila najmanje pomoæi po stanovniku, ali ima vrlo visoku stopu<strong>za</strong>poslenosti (iznad prosjeka EU), nisku stopu ne<strong>za</strong>poslenosti, a èeškiBDP po stanovniku drugi je po velièini u grupi zemalja SIE. Suprotnotome, Litva i Estonija imale su visoke stope rasta BDP-a u razdoblju1996-2001. godine, ali i niske stope <strong>za</strong>poslenosti odnosno visoke stopene<strong>za</strong>poslenosti u usporedbi s Èeškom. Stoga se na temelju promatranihpoka<strong>za</strong>telja ne moe <strong>za</strong>kljuèiti da je pomoæ EU putem razlièitih programaznatnije pridonijela razvoju zemalja SIE. To je razumljivo jer su njihovestartne pozicije obiljeene bitno drugaèijom prošlošæu od ostalih,manje razvijenih zemalja EU (Grèke, Španjolske, Portugala). No u svimsu zemljama programi pomoæi EU ostavili traga na razvoj infrastruktu-
- Page 1:
PRIDRUIVANJE HRVATSKEEUROPSKOJ UNIJ
- Page 4 and 5:
IzdavaèiInstitut za javne financij
- Page 6 and 7:
Pro Gamer Command Unit manual.qxd 1
- Page 8 and 9:
viiiskoj, a diplomirala na Elektrot
- Page 10:
xrada i programima profesionalne pr
- Page 13 and 14:
xiiinomiju, zakonodavstvo i pitanja
- Page 15 and 16:
xvKORIŠTENE KRATICEBDPCADSESCARDSC
- Page 17:
xviiOPISPDVPOSPPSRCASAPARDSFSIESSPS
- Page 20 and 21:
2to integracije èak i bez de iure
- Page 22 and 23:
4siti meðunarodni kontekst, eventu
- Page 24 and 25:
6EU, veæ i unutar zemlje. Pritom m
- Page 26 and 27:
8skalne konsolidacije i institucion
- Page 28 and 29:
10USUSRET IZAZOVIMA PREGOVORA:JE LI
- Page 30 and 31:
12guæio povoljan poloaj, uklanjaju
- Page 32 and 33:
14pripremljena za društvo utemelje
- Page 34 and 35:
16nego nekada bavi pitanjima socija
- Page 36 and 37:
18èitim istraivanjima poslovnih uv
- Page 38 and 39:
20izacija i integracijski procesi,
- Page 40 and 41:
22i sada, kad je Hrvatska samo kand
- Page 42 and 43:
24i uspješnu transformaciju. Bilo
- Page 44 and 45:
26LITERATURAAralica, Z. i Baèiæ,
- Page 46 and 47:
28ropskoj uniji: ususret izazovima
- Page 48 and 49:
30UVODCilj je ovog rada identificir
- Page 50 and 51:
32Sposobnost EU da prihvati nove è
- Page 52 and 53:
34Naime, u smislu “uobièajenih
- Page 54 and 55:
36la, pa umjesto 71% najznaèajniji
- Page 56 and 57:
38Sposobnost Europske unije da prih
- Page 58 and 59:
40imala više od 10 milijuna stanov
- Page 60 and 61:
42æanje uvoza iz EU za 2,9%, pri
- Page 62 and 63:
44dicionalni - tekstil, odjeæa, dr
- Page 64 and 65:
46ukljuèena Hrvatska pokazuje da
- Page 66 and 67:
48cionalni tretman pri javnoj nabav
- Page 68 and 69:
50Oèekivani ekonomski uèinak inte
- Page 70 and 71:
52xi Integracija u EU podrazumijeva
- Page 72 and 73:
54LITERATURABaldwin, R. E., Francoi
- Page 74 and 75:
56Eurostat, 2004. Statistics in Foc
- Page 77 and 78:
59Poglavlje 3.TRGOVINSKA INTEGRACIJ
- Page 79 and 80:
61za pridruivanje EU i njihovu utje
- Page 81 and 82:
63cijale. Tako dobivene trgovinske
- Page 83 and 84:
skog Saveza bile ukljuèene i zemlj
- Page 85 and 86:
67Iako, dakle, studije nalaze razli
- Page 87 and 88:
69Komisija ukljuèila. Bugarska je
- Page 89 and 90:
71nièenja meðunarodne razmjene po
- Page 91 and 92:
njena glavnina prethodno uvedenih z
- Page 93 and 94:
æao pristranost u trgovini sa Srbi
- Page 95 and 96:
èlanice iz srednje i istoène Euro
- Page 97 and 98:
79ekonomsku pomoæ, a danas su èla
- Page 99 and 100:
European Commission, 2001. “Progr
- Page 101 and 102:
83Poglavlje 4.SLOBODA KRETANJA RADN
- Page 103 and 104:
85PRAVNO UREÐENJE I ZAHTJEVIZA SLO
- Page 105 and 106:
87èlanicama. Za stvaranje konkuren
- Page 107 and 108:
joj je 9,3% ili Italije s 8,7% (ILO
- Page 109 and 110:
91malja pristupnica osim iz Cipra i
- Page 111 and 112:
93Pozitivan ishod tranzicijskih ara
- Page 113 and 114:
95nje moguæih ogranièenja za slob
- Page 115 and 116:
97strije. Broj zatraenih i izdanih
- Page 117 and 118:
neri, civilno društvo, pravosuðe
- Page 119 and 120:
101xv To je takoðer rezultat proš
- Page 121 and 122:
103European Commission, 2003c. Guid
- Page 123:
105Directive EC 38/2004 on the Righ
- Page 126 and 127:
108UVODNedavne brze promjene znanos
- Page 128 and 129:
110u obrazovnom sustavu. U ostvariv
- Page 130 and 131:
112uèinkovitosti obrazovanja i sus
- Page 132 and 133:
114gom poput Irske i Finske imaju r
- Page 134 and 135:
11629 godina starosti sa završenim
- Page 136 and 137:
118veæini uèenika završnih razre
- Page 138 and 139:
120ZAKLJUÈCI I PREPORUKEŠirenjem
- Page 140 and 141:
122ci trebali bi se obvezatno cjelo
- Page 142 and 143:
124LITERATURABarro, J. R. and Sala-
- Page 145 and 146:
127Poglavlje 6.OCJENA HRVATSKOGAINO
- Page 147 and 148:
129tente (European Pattent Office,
- Page 149 and 150:
131ta za pridruenje EU, Hrvatska je
- Page 151 and 152:
133Osim brige za rast, gospodarstva
- Page 153 and 154:
135cionalnoga inovacijskoga sustava
- Page 155 and 156:
137stava istraivanja i razvoja. Min
- Page 157 and 158:
139Podaci za konstruiranje hrvatski
- Page 159 and 160:
141Stanovništvo s visokim obrazova
- Page 161 and 162:
143Slika 4. Zaposlenost u poduzeæi
- Page 163 and 164:
145Slovenija je kao jedna od vodeæ
- Page 165 and 166:
147ju poloaj zemalja središnje i i
- Page 167 and 168:
149ZAKLJUÈCI I PREPORUKECilj je na
- Page 169 and 170:
151skim instrumentima, osobito pute
- Page 171 and 172:
153LITERATURAAghion, P. and Howitt,
- Page 173 and 174:
155//europa.eu.int/comm/enterprise/
- Page 175 and 176:
157Poglavlje 7.PROŠIRENA SOCIJALNA
- Page 177 and 178:
159sku. Zatim æemo razmotriti odno
- Page 179 and 180:
161raju priznati osnovno pravo osob
- Page 181 and 182:
163siromaštvo i socijalnu iskljuè
- Page 183 and 184:
165socijalni dijalog o nizu socijal
- Page 185 and 186:
167izuzetno visok broj djece smješ
- Page 187 and 188:
169s podruèja socijalne politike.
- Page 189 and 190:
171nosom od 4,65 mlrd. eura. Hrvats
- Page 191 and 192:
173èje u kojem je potreban napreda
- Page 193 and 194:
175ostalima. Potvrðeno je da su pr
- Page 195 and 196:
177LITERATURA***, 2002. Croatia: re
- Page 197 and 198:
179European Communities, 1999. Foru
- Page 199 and 200:
181Poglavlje 8.SLOBODNO KRETANJE KA
- Page 201 and 202:
183sku jest to što zasada nema dov
- Page 203 and 204:
185Kad Hrvatska pristupi Uniji, SSP
- Page 205 and 206:
187budu rezidenti. To takoðer zna
- Page 207 and 208:
189uglavnom je bilo pravo nereziden
- Page 209 and 210:
191stupanja EU s obzirom na to da i
- Page 211 and 212:
193gim industrijskim zemljama te gr
- Page 213 and 214:
195dina (tj. sagraðena je do 1960.
- Page 215 and 216:
197Tablica 3. Cijene nekretnina, st
- Page 217 and 218: 199nekretnine s urednim vlasnièkim
- Page 219 and 220: 201Dostupnost stanova moe se poveæ
- Page 221 and 222: 203TSB metodologija jasno pokazuje
- Page 223 and 224: 205Drugo obiljeje masovnog turizma
- Page 225 and 226: 207ne u posebno odreðenim podruèj
- Page 227 and 228: 209stilu ovog dijela Sredozemlja ob
- Page 229 and 230: 211prihodi od turizma za lokalno st
- Page 231 and 232: 213kupnjom poljoprivrednog zemljiš
- Page 233 and 234: 215DodatakMjerenje ekonomskog utjec
- Page 235 and 236: 217xii Samostalni poljoprivrednici
- Page 237 and 238: 219LITERATURA***, 2002. Tranzicija
- Page 239 and 240: 221Papadimitriou, D., 2002. Negotia
- Page 241 and 242: 223Poglavlje 9.PROCES PRIDRUIVANJA
- Page 243 and 244: 225plinarni i obuhvatni pristup usm
- Page 245 and 246: 227osnovnim preduvjetom za provoðe
- Page 247 and 248: 229zbog prostorne, povijesne, kultu
- Page 249 and 250: 231privatnog vlasništva, prijelaz
- Page 251 and 252: 233ne Sabor nadlenom Ministarstvu z
- Page 253 and 254: 235ðenja. Primjerice, odredbama Za
- Page 255 and 256: 237stva trebat æe ponijeti najveæ
- Page 257 and 258: 239LITERATURACEMAT, 1983. European
- Page 259 and 260: 241Poglavlje 10.KOLIKO JE HRVATSKA
- Page 261 and 262: 243scima na jedinstvenom trištu. S
- Page 263 and 264: 245Kad se program odabere i potvrdi
- Page 265 and 266: RASPODJELA SREDSTAVA STRUKTURNIHFON
- Page 267: 249èetiri puta bre od prosjeènog
- Page 271 and 272: 253Nove èlanice primit æe ukupno
- Page 273 and 274: 255u srpnju 2001. godine i donijela
- Page 275 and 276: 257stvo u EU. Hrvatska se sad moe k
- Page 277 and 278: 259• Informiranost o zakonodavstv
- Page 279 and 280: 261(uvod u metodologiju susjednih r
- Page 281 and 282: 263• Razvijati meðuregionalnu su
- Page 283 and 284: 265Tablica 9. Sudjelovanje Istarske
- Page 285 and 286: 267mora biti dovoljno razvijen da m
- Page 287: 269Goverment of RC, 2001a. “Devel
- Page 290 and 291: 272ruila dvije godine kasnije. Jedi
- Page 292 and 293: 274nomska zajednica (EEC) i Europsk
- Page 294 and 295: 276radnje. Poèetna ideja inicijati
- Page 296 and 297: 278PHARE PROGRAM - program pomoæi
- Page 298 and 299: 280tanije). Naknadno su ga potpisal
- Page 300 and 301: 282ri trajali mnogo godina, ipak se
- Page 302 and 303: 284Zanimljive web straniceNaziv ins
- Page 304 and 305: 286EU center http://www.eucenter.or
- Page 306 and 307: 288Eekonomija. . . . . . . . . . .