Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

128UVODEkonomska je politika u Hrvatskoj od poèetka tranzicije mnogopozornosti pridavala makroekonomskim izazovima tako da je inovacijskapolitika razvijana pod okriljem politike istraivanja i razvitka. Takvimje pristupom zanemaren potencijal inovacijske politike za davanjedoprinosa ekonomskome rastu. Prvi elementi samostalne inovacijskepolitike pojavili su se prije nekoliko godina u obliku tehnološkihprograma. Stoga smo naše promatranje fokusirali na ocjenu elemenatai postavki inovacijske politike u Hrvatskoj. Rad se sastoji od dva dijela.U prvome objašnjavamo zašto je vano aktivirati nacionalnu inovacijskupolitiku, a u drugom dijelu pokušavamo prepoznati snage i slabostihrvatskoga inovacijskog potencijala i politike.Znaèenje inovacijske politike za gospodarstvo tradicionalno jeviše prepoznato u naprednijim gospodarstvima. EU je u oujku 2000.donio dugoroènu stratešku odluku da postane najkonkurentnije i najdinamiènijegospodarstvo zasnovano na znanju. U tom se smislu inovacijepercipiraju kao osnova za prelazak u društvo zasnovano na znanju,a inovacijska je politika postala središnje strateško sredstvo za postizanjekonkurentnosti industrija i, kao rezultat toga, za odravanje i stimuliranjegospodarskoga rasta u EU. U okolnostima proširenja EU, zemljesredišnje i istoène Europe, ukljuèujuæi i Hrvatsku, moraju uspostavitii razviti suvremeni nacionalni inovacijski sustav. To bi takoðer trebalopomoæi Hrvatskoj u stvaranju kljuènih uvjeta za postizanje dugoroènogaekonomskog razvoja. Hrvatski inovacijski potencijal ocjenjujemouz pomoæ Europske ljestvice uspjeha u inoviranju (European InnovationScoreboard), koja se sastoji od niza standardiziranih pokazateljainovacijskih aktivnosti.Detaljna analiza hrvatske inovacijske politike i potencijala u nekimpodruèjima razvitka ljudskih potencijala pokazuje ohrabrujuæe rezultate,npr. u udjelu diplomiranih struènjaka u djelatnostima znanosti iinenjerstva u dobi od 20 do 29 godina. Ipak, aspekt razvoja ljudskihpotencijala – cjeloivotno obrazovanje – potpuno je zanemaren i svrstavaHrvatsku na kraj liste zemalja središnje i istoène Europe i zemaljaEU. Dok se sektor usluga visoke tehnološke razine u Hrvatskoj èini relativnorazvijenim, sektor proizvodnje visoke tehnološke razine èini senerazvijenim.Stvaranje znanja podruèje je u kojemu su politike oèito zakazale– izdaci za istraivanja i razvoj, kako javni tako i poslovni, nisu dostatni.Takoðer, prijave hrvatskih rezidenata Europskom uredu za pa-