Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

xiiPREDGOVORTijekom prošlih godina, otkako smo 2002. godine zapoèeli sprojektom Praæenja pridruivanja Hrvatske Europskoj uniji i objaviliprvu publikaciju, Hrvatska je uspješno zakoraèila na put premaèlanstvu u EU. Prve zadaæe na tom putu bile su svladati meðunarodnuizolaciju zemlje tijekom devedesetih, zatim je u listopadu 2001.potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, u veljaèi 2003.uslijedila je slubena prijava za èlanstvo u EU koja je rezultirala pozitivnimodgovorom iz EU u travnju 2004. i, na kraju, u lipnju istegodine dobiven je status zemlje kandidatkinje. U prosincu 2004. godineEuropska komisija proširene EU objavila je da je 17. oujka2005. poèetni datum pregovaraèkog procesa. Na politièkoj razinipridruivanje EU bio je glavni prioritet obiju vlada od 2000, koje suimale i potporu veæine politièkih stranaka. Iako je u tom razdobljuveæina javnosti pozdravila takvu politiku, tijekom posljednje godineu Hrvatskoj je, zaèuðujuæe, zabiljeen velik pad oduševljenja Unijom.Neæemo ulaziti u detalje tog pada zanosa, ali on zasigurno pokazujekako pridruivanje EU i s time povezani procesi reforme vodei strahu i negativnim oèekivanjima graðana.Iako se Hrvatska moe osvrnuti na uspješno razdoblje procesapridruivanja koje je iza nje, još uvijek ostaju mnogi problemi narazlièitim društvenim razinama koji se moraju riješiti kako bi se udovoljilouvjetima èlanstva i usvojilo standarde EU. U tom smislu, i usmislu pozitivnog odaziva hrvatske javnosti, kao i meðunarodnihkrugova, na tok pridruivanja, Zaklada Friedrich Ebert i Institut zajavne financije iz Zagreba nastavili su s projektom analize i procjeneprocesa pridruivanja Hrvatske EU uz pomoæ hrvatskih istraivaèa.Bez obzira na redovita slubena izvješæa Vlade i meðunarodnih organizacijao napredovanju u provedbi reforma u Hrvatskoj, drimo kakoje vano predstaviti kritièki stav neovisnih domaæih struènjaka oprocesu pridruivanja, obuhvaæajuæi politièke, ekonomske i socijalnerazine društva. Godišnjim izvješæem, koje namjeravamo objavljivatii ubuduæe, elimo pridonijeti javnoj raspravi o razvoju hrvatskog društvau procesu pridruivanja EU. Nedavna podvojena stajališta hrvatskejavnosti o èlanstvu u EU pokazuju kako je javna rasprava o toj temii poeljna i potrebna.Kako bismo razradili opsene sastavnice procesa pridruivanja,obuhvaæajuæi razlièita gledišta, u svakoj od publikacija odabralismo razlièite teme. Dok je sadraj prve knjige bio usmjeren na eko-