Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

120ZAKLJUÈCI I PREPORUKEŠirenjem novih tehnologija i globalizacijom gospodarstva razvijenihindustrijskih zemalja pretvaraju se u gospodarstva utemeljena naznanju i praæena sve veæom meðunarodnom konkurencijom. Vaan diokonkurentnosti nacionalnoga gospodarstva jest razina znanja i struènostiradnika. Hrvatska radna snaga nema potrebna znanja i sposobnostikoje trai suvremeno konkurentno gospodarstvo, a u sustavima obrazovanjai osposobljavanja nisu provedene potrebne mjere za ublaavanjetog stanja. Moguæe pristupanje Uniji postavlja Hrvatskoj daljnje zahtjeveza poboljšanjem obrazovnog sustava. Hrvatska radna snaga mora sepreusmjeriti na industriju i poslove utemeljene na znanju te na gospodarskirast potaknut inovacijama, a zaposleni trebaju biti sposobni brzomijenjati radna mjesta, upravljati sobom i radnom okolinom te sudjelovatiu cjeloivotnom uèenju. Uèenici, studenti i zaposlenici trebaju nauèitiraditi zajedno, razvijajuæi timski duh i odgovarajuæe socijalno ponašanjete dopuštajuæi istodobno razvoj osobnih sklonosti i talenata.Na temelju razlièitih istraivanja i studija Svjetske banke (posebiceBerryman i Drabek, 2002) i OECD-a (2003) te usporedbe sobrazovnim sustavima drugih europskih zemalja, donosimo sljedeæepreporuke.• Obrazovni sustav izmijeniti tako da ga vodi potranja, a ne ponuda,tj. sustav bi trebao pruati razlièite moguænosti obrazovanja tako dasudionici svih dobnih skupina mogu birati, s tim da se njihova odgovornostpoveæava s godinama koje navršavaju. ix Trebalo bi preoblikovatinastavne planove i programe te ih jaèe povezati s potrebama gospodarstva.Potrebno je poboljšati sposobnosti rješavanja problema,razvijati timski rad, poveæati sposobnost uèenja, unaprijediti sposobnostuèenika da vode sebe i druge, izgraðivati komunikacijske i tehnièko-raèunalnevještine te smanjiti vanost suhoparnog pamæenja èinjenica.Reformu nastavnog plana i programa trebali bi pratiti noviudbenici, priruènici za nastavnike i nastavni materijali, promjene nastavnihmetoda i novi naèini mjerenja obrazovnih rezultata. Usto, odabiri osposobljavanje za zanimanja strukovnog obrazovanja treba pomaknutiu više razrede i proširiti krug specijalizacije.• Obrazovni sustav treba biti fleksibilniji i prohodan kako bi se izbjegle“slijepe ulice” i smanjilo prerano napuštanje školovanja. Valja poveæatiunutarnju diferencijaciju uèenika, jaèati neformalne naèinestjecanja znanja i sposobnosti te poboljšati znanje stranih jezika. Nu-