Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

199nekretnine s urednim vlasnièkim ispravama postiu i više cijene. Zakonskaneizvjesnost za sada posebice ogranièava potencijalnu ponuduna sekundarnom trištu. Meðutim, kako se Hrvatska bude pribliavalaEU i poèinjala primjenjivati pravnu steèevinu Europskih zajednica,pravne æe se nesigurnosti postupno uklanjati. Uredne vlasnièke ispravei uèinkovitiji katastar pridonijet æe tome da se mnoge kuæe, stanovi izemljišta koji sada nisu na trištu na njemu pojave, ukljuèivši i mnogeod 200.000 spomenutih privremeno nenastanjenih stambenih objekata.Okvir 2. Dostupnost stanova, stambeno financiranje i dravnastambena politikaSuprotno uvrijeenom mišljenju, dostupnost stanova nije seposljednjih godina pogoršala. Osim 1999. godine, neto primanja surasla bre od prosjeènih cijena novih stanova (sl. 3). No indeks dostupnostistanova u Hrvatskoj ipak je vrlo nizak: prosjeèni je godišnjidohodak 2003. godine bio jednak prosjeènoj cijeni jedva 5,5 m 2novozavršenog stana. Drugim rijeèima, uz pretpostavku da prosjeènidohodak i cijene stanova rastu po istoj stopi, jedan èlan obiteljitrebao bi štedjeti svoj cjelokupni godišnji dohodak tijekom desetgodina da bi obitelj uštedjela za stan od skromnih 55 m 2 . Zabrinutostzbog dostupnosti stanova stoga je opravdana. No usprkos tome,ne treba brzati sa zakljuèkom kako bi se dostupnost poveæala ako bise strancima ogranièila moguænost kupovanja nekretnina. Dostupnoststanova ovisi o mnogim èimbenicima koji nisu povezani s potranjomnerezidenata za kuæama za odmor. Ovdje se analiziraju samodva od njih: stambeno financiranje i dravna stambena politika.Slika 3. Dostupnost stanovagodišnja postotna promjena2520151050-596. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03.6543210godišnja primanja/prosjeènacijena m 2 novog stananeto primanja cijene novih stanova indeks dostupnosti(desna skala)Izvor: DZS (2003); autorov izraèun