Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

nja vezanih uz manjine, jezike, obrazovanje, povratak izbjeglica i reintegraciju,ali i problema u praksi. Problemi ne nastaju samo zbog razlièitihopstrukcija, veæ su i posljedica nedovoljnih stambenih moguænostii još uvijek loših ekonomskih uvjeta u podruèjima posebne dravneskrbi koji se pokušavaju riješiti dravnim potporama tim podruèjima.Postoje i institucionalna poboljšanja poput vijeæa nacionalnih manjina(registrirano je 230 vijeæa), ali slabo je zanimanje za sudjelovanje u njima.Usprkos mnogim pozitivnim koracima, potrebno je daljnje usklaðivanjes europskim zakonima i europskim pozitivnim praksama, osobitoedukacija veæinskoga, ali i manjinskog stanovništva.Doneseni su antidiskriminacijski zakoni o ravnopravnosti spolova,o zaštiti od nasilja u obitelji i o istospolnim zajednicama. Uspostavljenje Vladin ured i imenovana pravobraniteljica za ravnopravnostspolova. Normativne se prilagodbe èine savršenima, ali praksa zaostaje.Zakoni nude rješenja na papiru koja se ne provode u praksi jer novipojmovi èesto ne nailaze na razumijevanje, neke su odredbe nepotpunei ne mogu se provoditi, graðani ne prijavljuju kršenja prava, policija èestonije dovoljno senzibilizirana.U institucionalnom aspektu zaštite potrošaèa došlo je do odreðenihpoboljšanja. Ipak, Zakon o zaštiti potrošaèa nije dovoljno precizani sveobuhvatan i sadrava brojne nedostatke te su u pripremi dopunei promjene. Kasni i izrada nacionalnog programa. Razlozi su reorganizacijanadlenog ministarstva te slabo informiranje graðana (samo20% graðana svjesno je svojih prava koja proizlaze iz zakona), ali i trgovaca.Uoèeni su i nedostaci u upravljanju sredstvima CARDS-a, kojase ne koriste u dovoljnoj mjeri i postoje bojazni hoæe li se uopæe iskoristiti.Stoga je nuno što prije uspostaviti uèinkovitu komunikaciju iusklaðenost svih tijela zaduenih za zaštitu potrošaèa.Spektakularnih poboljšanja nema ni u zaštiti okoliša, no odreðenasu poboljšanja vidljiva u regulaciji pristupa informacijama i pripremamaza CARDS projekt koji se odnosi na unapreðivanje zakonodavstvao okolišu. Ohrabruje ipak èinjenica da je javnost – usprkos nesuglasicamaunutar Vlade – izuzetno angairana u nekim ekološkim pitanjimakao što je, na primjer, otpor projektu Druba Adria.Moemo zakljuèiti da je Vlada svjesna što treba poduzeti ipremda to radi odveæ sporo – uglavnom u obliku novih ili promijenjenihzakona, propisa i institucija – barem se neki preduvjeti za daljnjepromjene polako uspostavljaju. Svakako najviše zabrinjavaju sporepromjene u javnoj upravi i sudstvu, dok ekonomska situacija izgledaobeæavajuæe, a najviše ohrabruju promjene u razini demokracije, ljudskihprava i temeljnih sloboda.9