Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

214ljama, osim toga, izravno dodjeljuje ogranièeni iznos stambenih kreditaputem javnih fondova koji potièu stambenu izgradnju i financiranje.Iako je Hrvatska razvila dva takva programa, neizvjesno je jeli jedan odnjih (POS) dobro usmjeren.U èetvrtom se poglavlju tvrdi da se priroda hrvatskog turizmaneæe bitno izmijeniti s porastom broja inozemnih vlasnika kuæa za odmor.Iako se mogu oèekivati dodatni pritisci na okoliš i lokalno gospodarstvo,oni se neæe kvalitativno razlikovati od pritisaka koje veæ sadadoivljavaju turistièka mjesta zbog snanog porasta turizma proteklihgodina.Širi utjecaji pristupanja Uniji na hrvatski turizam mogu se promatratiodvojeno od pitanja poveæanoga inozemnog vlasništva kuæa zaodmor. Do sada je utjecaj EU na turizam u zemljama èlanicama bio zanemariv– odredbe EU o èetiri slobode kretanja i konkurenciji gotovo inisu dotakle turizam. Veæina turistièkih podruèja morat æe samostalnoi neovisno o pristupanju Hrvatske Uniji odluèiti kako diversificiratisvoje usluge, osigurati strogu kontrolu gradnje i neprekidno poboljšavatikvalitetu turistièkih usluga. U uvjetima relativno lakog ulaska u turistièkudjelatnost, kojom dominira fragmentirani domaæi kapital, turistièkamjesta u Hrvatskoj takoðer æe biti suoèena s veæom konkurencijomostalih junoeuropskih odredišta i s izazovom stalne prilagodbe novimoblicima potranje. Stoga æe neka turistièka mjesta moda nazadovatiako ih ne oive nove investicije i inovacije. U tom bi smislu inozemneinvesticije u nekretnine mogle odigrati vrlo korisnu ulogu.Kad je rijeè o makroekonomskim uèincima inozemnih investicijau nekretnine, treba naglasiti da nitko ne zna koliko æe stranaca konaènokupiti nekretnine u Hrvatskoj. Moda udio inozemnih vlasnika kuæaza odmor neæe nikada biti 50% kao u Španjolskoj. Za Hrvatsku bi toznaèilo da stranci kupe oko 100.000 kuæa za odmor, što bi rezultiralopotencijalnim priljevom od barem 5 milijardi eura, ili 20% BDP-a. Nokako se tvrdi u petom poglavlju, èak i kada bi stranci kupili samo desetaktisuæa kuæa, uèinak na lokalno i nacionalno gospodarstvo bio bi dovoljnovelik da zaslui veæu panju makroekonomista i nosilaca ekonomskepolitike nego što je trenutaèno sluèaj.