Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

174Kao što se sada èini, socijalna zaštita i socijalni dijalog nisuprioritetno podruèje odnosa EU i Hrvatske. To se moda moe objasnitii èinjenicom što se druga pitanja sada èine mnogo vanijima, a i onadijelom obuhvaæaju socijalnu komponentu: regionalni i lokalni razvoj ukontekstu geografskih nejednakosti, razvoj ratom zahvaæenih podruèja,povratak prognanika, manjinska prava te funkcioniranje pravnog sustava.Razlog je moda i u tome što po prirodi svojih socijalnih problemaHrvatska više slièi zemljama koje su 2004. ušle u EU nego Bugarskoj iRumunjskoj. Ipak, Mišljenje o hrvatskoj kandidaturi za EU zahtijeva,kao što smo naglasili, znaèajan i dugoroèan napor u usklaðivanju hrvatskogzakonodavstva sa socijalnim acquisom te, štoviše, njegovu uèinkovituprimjenu.Ovo poglavlje, stoga, pokazuje da nema razloga za zadovoljstvou Hrvatskoj. Uz sve ostalo, u kontekstu europskoga zanimanja ne samoza usklaðivanje sa zakonodavstvom EU, nego i za njegovu primjenu terazvoj izvrsnosti, nedostatak hrvatske strategije u socijalnom podruèju,izostanak vodstva, kao i nepostojanje širokoga konzultativnog procesai javne svijesti o nizu socijalnih pitanja, glavni su nedostaci na putu europskeintegracije. Osim toga, nepostojanje statistièke osnove za rad napodruèju socijalne ukljuèenosti sugerira veliku dozu nepripremljenostiza ono što æe u 2007. godini predstavljati ojaèani i holistièki pristup EUu socijalnoj politici meðu èlanicama.U kontekstu moguæe revizije CARDS programa EU treba preuzetiproaktivnu ulogu u raspravama i programima u socijalnoj politici i socijalnomdijalogu u Hrvatskoj. Profil i utjecaj agencija kao što su MMF,Svjetska banka i USAID dominantan je u Hrvatskoj te je potreba za aktivnimangamanom EU vana u kratkoroènom i srednjoroènom razdoblju.Vlada se takoðer mora poèeti pripremati za obveze èlanstva usmislu šireg podruèja socijalne zaštite. To mora zapoèeti s razvojemstatistike, baza podataka i pokazatelja socijalne iskljuèenosti, kao i pokazateljau podruèju mirovina i zdravstva, s tim da su svi utemeljeni napokazateljima Unije. Usto, proces konzultacija s obzirom na hrvatskeobveze u tom podruèju te jaèanje uloge socijalnih partnera, posebnosindikata i organizacija civilnog društva, mora zapoèeti odmah. Veæajavna svijest o pitanjima socijalne ukljuèenosti i socijalnog dijaloga takoðerje vana.Mehanizmi socijalnog dijaloga trebaju biti poboljšani na nacionalnojrazini, regionalnim razinama te na granskoj razini i razini poduzeæa.Pozornost treba pridati ne samo onome što se zbiva na podruèjukonzultacija sa socijalnim partnerima na nacionalnoj razini, veæ i svim