Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

67Iako, dakle, studije nalaze razlièite razmjere potencijalne otvorenostii skretanja trgovine za zemlje srednje i istoène Europe, što ovisi oprocjenama BDP-a i trgovine koji se u razdoblju prije tranzicije nisumogli vrednovati prema trišnim cijenama, zajednièki je zakljuèak kakoje uoèi tranzicije postojao velik potencijal za poveæanje trgovine sa zemljamazapadne Europe. Udio petnaest zemalja èlanica EU u razmjeni zemaljasrednje i istoène Europe doista je porastao tijekom 1990-ih s oko42% (što je veæ bitno više od njezine razine s poèetka 1980-ih) na 61%ukupne razmjene, koliko je ona iznosila krajem toga desetljeæa. Slovenijai Slovaèka naizgled su iznimke od takve dinamike, uz izraena kolebanjapoèetkom 1990-ih. U njihovu su sluèaju stagnacija i usporenirast udjela EU u ukupnoj meðunarodnoj razmjeni tih zemalja tijekom1990-ih bili posljedica raspada nadnacionalnih drava i pretvaranja trgovines èlanicama bivših federacija u meðunarodnu razmjenu, što je smanjiloudio zemalja èlanica EU. Iskljuèi li se taj utjecaj, dinamika geografskestrukture meðunarodne razmjene navedenih zemalja ne odstupabitno od dinamike opaene u drugim promatranim zemljama.Slika 2. Udio robne razmjene sa zemljama èlanicama EU-15 u ukupnoj robnojrazmjeni zemalja srednje i istoène Europe (u %)807060504030201090. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. 98. 99. 00. 01.BugarskaSlovenijaMaðarskaÈeška RepublikaSlovaèkaPoljskaIzvor: WIIW (1997; 2000; 2003).