Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

200Poslovne banke danas su najznaèajniji izvor stambenog financiranjau Hrvatskoj. Stambeni krediti èine u prosjeku treæinukredita poslovnih banaka domaæinstvima, što je malo u usporedbisa zrelim trišnim gospodarstvima i nekim novim zemljama èlanicama.xxxi Štoviše, stambeni su krediti u Hrvatskoj još uvijek relativnoskupi: to su uglavnom krediti s rokom kraæim od deset godina(iako danas neke banke nude dugoroènije kredite); odnos iznosakredita i vrijednosti stana nii je nego u naprednim gospodarstvima;kamatne su stope visoke i u nominalnom i realnom izrazu (iako suposljednjih godina pale); krediti s fiksnom kamatnom stopom i daljesu rijetki; veæina kredita odobrava se uz valutnu klauzulu, takoda domaæinstva snose teèajni rizik. Banke opravdavaju tu praksu teškoæamau naplati hipoteka. No reforme u zakonodavstvu i pravosuðutijekom nekoliko posljednjih godina olakšale su naplatu hipotekai naplatu stambenih kredita iz plaæa jamaca. xxxii Èinjenica da jerestriktivna praksa u odobravanju stambenih kredita nastavljena pokazujeda je trište stambenih kredita u Hrvatskoj još uvijek relativnonerazvijeno, te da je pristup stambenim kreditima za prosjeènuobitelj i dalje otean.Relativno visoka zaduenost hrvatskih domaæinstava dodatnoje ogranièenje za dostupnost stanova. Neto primanja hrvatskihdomaæinstava 2003. godine iznosila su oko 65 milijardi kuna, doksu bankarski krediti domaæinstvima iznosili 55 milijardi kuna. xxxiiiDakle, udio duga u dohotku domaæinstava iznosi oko 84%, što je višenegoli u eurozoni (oko 80%). U tom smislu nema mnogo prostoraza poveæanje zaduivanja stanovništva, iako ima prostora za promjenustrukture duga stanovništva, i to prema veæem udjelu stambenihkredita, a manjem udjelu potrošaèkih kredita.Koje su druge moguænosti poveæanja dostupnosti stanova?Ugovorna štednja i subvencionirani oblici stanovanja još su uvijekrelativno zanemarivi u Hrvatskoj. Tijekom šest godina, koliko postojestambene štedionice, odobreno je samo 9.350 stambenih kreditaukupne vrijednosti 60 milijuna eura, u usporedbi s ukupnim depozitimaod oko 470 milijuna eura sredinom 2004. godine. xxxiv Iziskustva novih zemalja èlanica EU moe se zakljuèiti da se uspjehtakvih oblika stambene politike moe najviše zahvaliti dravnimpoticajima. No takvi su poticaji za dravu znaèajan fiskalni teret.Maðarska je 2003. godine morala ukinuti veæinu fiskalnih stambenihpoticaja jer je njihov trošak uvelike pridonio deficitu opæe draveod 9,3% BDP-a u 2002. godini. S obzirom na nunost fiskalnekonsolidacije, u Hrvatskoj nije moguæe oèekivati poveæanje stambenogsubvencioniranja.