Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

191stupanja EU s obzirom na to da i druge zemlje EU imaju propise kojireguliraju to pitanje. No u sljedeæa tri poglavlja razraðeni su i drugiekonomski argumenti koji podupiru stajališta da bi trište nekretninabilo poeljno liberalizirati postupno, a ne naglo.Okvir 1. Kako je Malta dogovorila izuzeæe od pune liberalizacijeprodaje nekretnina rezidentima Europske unije?Kao i u Hrvatskoj, na Malti su nerezidenti (ukljuèivši i oneizvan EU) mogli kupovati nekretnine i prije negoli je zemlja pristupilaUniji. Ogranièenja u stjecanju nekretnina bila su slièna onimakoja se sada primjenjuju u Hrvatskoj – za kupovinu je trebala prethodnadozvola, nerezidenti su mogli kupiti samo jednu kuæu za odmorogranièene velièine, a vrijednost nekretnine morala je biti veæaod odreðenog iznosa. Razlog tim ogranièenjima bilo je zadravanjeodreðenih mjera kontrole nad zemljištem te spreèavanja špekulacije.Stranci su mogli stjecati dodatne nekretnine na Malti samo akobi dobili malteško dravljanstvo.Tijekom pregovora o pristupanju Malta je traila da ta ogranièenjaostanu na snazi trajno. Vlast je bila zabrinuta da æe na njihovumalom otoku doæi do ekonomskih i socijalnih problema akodravljani EU dobiju neogranièeni pristup nekretninama. To su potkrepljivalis nekoliko uvjerljivih argumenata.Prvo, uz 395.000 stanovnika i površinu od samo 316 km 2(za usporedbu, površine hrvatskih otoka Braèa i Hvara su 395 km 2i 300 km 2 ), Malta je najnapuèenija zemlja u EU-25. Zemljište namijenjenogradnji stoga pokriva samo najosnovnije potrebe lokalnogstanovništva.Drugo, kad bi dravljani EU mogli bez ogranièenja kupovatinekretnine na Malti, moglo bi doæi do nekontroliranog rasta cijenanekretnina, što bi moglo negativno utjecati na dostupnost stanovanjaza malteške obitelji, posebno za mlade braène parove. Iako na cijenei dostupnost stambenog prostora ne djeluje samo èlanstvo u EU –cijene nekretnina rastu na Malti veæ godinama – na tom su otoku bilizabrinuti da bi èlanstvo u EU moglo pogoršati postojeæe stanje.Treæe, dostupnost stanovanja na prenapuèenom otoku trajanje problem i moe se pretpostaviti da æe u buduænosti biti još izra-eniji, te da æe na buduæe generacije utjecati više negoli na postojeæe.Zato se smatralo da za Maltu prijelazno razdoblje ne bi bilo dostatno;prihvatljivo je bilo samo trajno izuzeæe od prava nerezidenatana neogranièenu kupovinu nekretnina na otoku.Europska komisija prihvatila je te argumente i EU se sloioda Malta zadri na trajnoj, ali nediskriminatornoj osnovi postojeæa