Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

197Tablica 3. Cijene nekretnina, studeni 2004. godine 1Kuæe Stanovi Graðevinskozemljišteeura/m 2 Hrvatska 1.100 1.466 43Zagreb 1.438 1.516 128Jadran 1.096 1.402 32Stopa rasta 2 Hrvatska 10,5 4,5 26,5(godišnja postotna Zagreb 22,5 11,1 18,7promjena) Jadran 10,4 –3,3 30,31 Prosjeène cijene, izraèunate na temelju 1.237 nekretnina ponuðenih na prodaju 4. studenog2004. godine.2 Ocijenjeno iz linearne regresije tjednih podataka (ln cijena = const + b*ln vrijeme +e) od 10. oujka do 4. studenog 2004.Izvor: Jutarnji list, tjedni dodatak Nekretnine (zasnovano na www.burza-nekretnina.com);autorov izraèunS obzirom na to da ne postoje sveobuhvatni statistièki podaci oprodaji na sekundarnom trištu, navedene podatke treba interpretiratioprezno. Podaci koji su korišteni u izradi tablice 3. proizlaze iz komercijalnogizvora koji podatke objavljuje tjedno, i to prema relativno detaljnojstrukturi. No ti podaci ne obuhvaæaju sve nekretnine ponuðene naprodaju, te samo prikazuju cijene koje trae prodavaèi, a ne i cijene kojesu postignute u stvarnoj transakciji. Buduæi da se nekretnine oporezujuPDV-om odnosno porezom na promet nekretnina, hrvatske porezne vlastiposjeduju veliku bazu podataka o transakcijama na sekundarnom trištu.xxviii No ti se podaci ne objavljuju javno niti su dostupni istraivaèima.Dravni zavod za statistiku, pak, objavljuje samo podatke o prosjeènimcijenama novosagraðenih stanova, i to tromjeseèno i sa znatnimkašnjenjem (ti su podaci korišteni za sliku 2). Podaci koje objavljujetisak zasnivaju se pak na pristranim uzorcima: tisak se obiènousredotoèuje na nekretnine na najprivlaènijim lokacijama, koje obiènokupuju domaæe ili inozemne zvijezde. Cijene takvih nekretnina ne oslikavajuvjerno opæi trend stambenog trišta, ali one svejedno utjeèu napercepcije trišnih sudionika i oèekivanja na strani ponude. Taj se utjecajmoe nazreti iz podataka u tablici 3, ali i iz izjava sudionika na tr-ištu. Na primjer, mnogi posrednici u prodaji nekretnina smatraju da sucijene ponuðenih nekretnina u prosjeku precijenjene za 30%. xxixHoæe li se otvaranjem trišta nekretnina strancima postojeæiuvjeti relativno skuèene ponude i rastuæih cijena kuæa i graðevnog zemljištaublaiti ili zaoštriti? I koju æe ulogu u tom procesu imati brzina liberalizacijetrišta nekretnina?