Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

213kupnjom poljoprivrednog zemljišta od strane nerezidenata – ne moe seoèekivati da æe Hrvatska uspjeti izvuæi neku bitnu povlasticu od EU.Naime, Hrvatskoj æe biti vrlo teško dokazati da postoji neupitan razlogda se dravljanima EU ne dopusti kupovanje više od jedne kuæe za odmor.Nepostojanje zakonodavstva koje spreèava špekulacije nekretninamavjerojatno ne bi bilo dovoljno uvjerljiv razlog – veæ je sada u interesuHrvatske da uvede takve propise jer se rezidenti veæ danas mogubaviti špekulacijskim aktivnostima. Osim toga, ogranièavanje vlasništvanad nekretninama nije u dugoroènom ekonomskom interesu hrvatskihgraðana i vlasti, jer bi ih to lišilo znaèajnog iznosa potencijalnogbogatstva stanovništva i fiskalnih prihoda drave. Dobro pripremljenajavna diskusija svejedno bi pomogla u formuliranju argumenata kojipodravaju hrvatsko stajalište u tom i drugim vanim pitanjima, te uodluèivanju o prioritetnim podruèjima kojima je potrebna prilagodba i,prema tome, due prijelazno razdoblje.U treæem poglavlju utvrðeno je postojanje dvaju naèina putemkojih otvaranje trišta nekretnina rezidentima EU moe utjecati nastambeno trište i dostupnost stanova: oèekivanja buduæih porasta cijenai rigidnosti stambene ponude ako bi brza liberalizacija dovela do naglogporasta potranje. Preporuke u vezi s tim su jasne. Prvo, trebalo bismiriti oèekivanja da je uzlet na stambenom trištu na Jadranu neizbje-an. Posebno bi bilo korisno u tom smislu transparentnije i efikasnijeprimjenjivati postojeæe propise o prodaji nekretnina strancima te nastavitiodluèno provoditi propise o izgradnji i najnoviju uredbu o zaštitiobalnog podruèja.Drugo, mnogo se moe uèiniti u poboljšanju zakonskog okvira iadministrativnih procedura koje odreðuju promet nekretnina. Pravna jenesigurnost danas vjerojatno najveæe ogranièenje potencijalne ponudestambenih objekata na sekundarnom trištu. Èiste vlasnièke isprave iuredan i efikasan katastar pomogli bi da se u ponudu ukljuèe mnoge kuæe,stanovi i zemljišta koji se trenutaèno ne nalaze na trištu.Treæe, jedan od aspekata financiranja stambenog trišta koji postojiu veæini industrijskih zemalja i u mnogim novim èlanicama EU, akojega nema u Hrvatskoj, jest ukljuèenost drave u razvoj trišta stambenihkredita. Primjerice, Maðarska i Poljska su prema njemaèkom primjerudonijele propise o hipotekarnim obveznicama i hipotekarnimbankama, dok u Bugarskoj, Èeškoj, Latviji i Slovaèkoj poslovne bankemogu dobiti dozvolu za hipotekarno bankarstvo i izdavanje hipotekarnihobveznica, što bankama dodatno omoguæuje prikupljanje sredstvanamijenjenih stambenim kreditima. Drava u mnogim europskim zem-