Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

190Slovaèka traile su petogodišnje prijelazno razdoblje, uglavnom navodeæizabrinutost zbog utjecaja kupovine nekretnina velikih razmjera nacijene i lokalnu dostupnost stanova. Baltièke zemlje, Bugarska i Slovenijadopuštale su dravljanima EU da kupuju kuæe za odmor èak i prijepregovora o pristupanju, i nisu uopæe traile prijelazne dogovore, iako jeSlovenija dogovorila pravo na aktiviranje opæe ekonomske klauzule kakobi zaštitila svoj sektor nekretnina u razdoblju od sedam godina. Zanimljivoje da su neki hrvatski mediji drugaèije protumaèili slovenskopregovaraèko stajalište, navodeæi (citirajuæi izjave bivših visokih Vladinihdunosnika) da je Slovenija pokušavala, ali nije uspjela, dogovoritiprijelazno razdoblje za prodaju nekretnina rezidentima EU. xivPrijedlog Europske komisije o petogodišnjem prijelaznom razdobljuza kuæe za odmor konaèno su prihvatile sve nove èlanice osimMalte, koja je bila poseban problem. Primjer Malte pouèan je i zaslu-uje posebnu pozornost zbog nekih sliènosti s trenutaènom situacijomu Hrvatskoj (vidjeti okvir 1).Danska je drugi zanimljiv primjer. Stranci mogu u Danskoj kupovatinekretnine u poslovne i stambene svrhe (uz odreðena ogranièenja),no ne kao kuæe za odmor. Stranci posebice ne mogu postati vlasnicikuæa za odmor du danske obale – takvi se posjedi mogu samounajmiti. To ogranièenje postoji još od sredine 1960-ih godina, kadaDanska još nije bila èlanica EU-a te je postojala bojazan da bi stranci ušpekulacijske svrhe mogli kupovati kuæe za odmor na obali. Kako bi sesprijeèile špekulacije, nerezidentima nije dopušteno da posjeduju kuæeza odmor ako nisu nastanjene veæi dio godine. Danskoj je dopušteno dazadri takvo ogranièenje i nakon pristupanja EU 1973. godine. xvDakle, kuæe za odmor na Malti i u Danskoj te poljoprivrednazemljišta u Poljskoj pokazuju da prostor za prihvaæanje rješenja kojaodgovaraju zemljama kandidatkinjama nije unaprijed ogranièen i, izmeðuostaloga, ovisi o spretnosti i znanju javnih dunosnika koji suukljuèeni u pregovore s EU. xvi No ne treba podcjenjivati teinu pregovorao tom pitanju. Argumenti koje su iskoristile Malta i Danska ne moguse jednostavno primijeniti na Hrvatsku. Štoviše, nijedna zemlja nemoe od èlanstva oèekivati samo koristi, a da istodobno ne prihvati ineke obveze. Izazov æe u ovom primjeru biti, prvo, utvrditi postoji li va-an nacionalni interes za odgodu liberalizacije trišta nekretnina i, drugo,pokazati kako bi neogranièeno pravo rezidenata Unije da kupujunekretnine u Hrvatskoj moglo trajnije štetiti zaštiti tog interesa. Primjerinteresa koji bi se mogao artikulirati u tom kontekstu jest potreba spreèavanjašpekulacija u trgovini nekretninama, što nije protivno duhu pri-