Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

245Kad se program odabere i potvrdi, financira se iz proraèuna SFova,ali i iz nacionalnih privatnih ili javnih izvora. Europsko vijeæe odreðujeproraèun SF-ova i pravila o korištenju sredstava, tj. sve zemljeèlanice EU odluèuju o programima na temelju prijedloga o kojemu supregovarali Europska komisija i Europski parlament. Tek je tada definiranashema raspodjele sredstava SF-ova prema zemljama i ciljevima.Kada je to poznato, svaka zemlja ili regija predlae svoj razvojni plan(za pomoæ podruèjima s poteškoæama i odreðenim socijalnim grupama)i ti se planovi šalju Europskoj komisiji. Komisija raspravlja sazemljama èlanicama o sadraju tih dokumenata i o sredstvima iz nacionalnihizvora i izvora Zajednice potrebnim za primjenu tih programai kada se dogovore, Komisija prihvaæa planove i programe te obavljaplaæanje na raèun zemlje èlanice. Detaljni plan tih programa izraðujunacionalne i regionalne vlasti i raspisuju natjeèaje. Relevantnevlasti odabiru projekte koji najbolje odgovaraju ciljevima programa.Napredak realizacije tih programa nadgledaju nacionalne vlasti i informirajuKomisiju o rezultatima. iiiKohezijski fond (i ISPA) ne sufinancira programe nego projekteili dijelove projekata. Projekti se šalju Komisiji, njima upravljajunacionalne vlasti i nadgleda ih poseban odbor. Uspješna provedbatih politika ovisi o uskoj suradnji europskih, nacionalnih i regionalnihvlasti.Buduænost regionalne politike Europske unijeRegionalna politika EU morat æe u buduænosti odgovoriti nasljedeæa èetiri izazova:• poveæanje kohezije (jedinstva) u proširenoj Uniji (socioekonomskerazlike udvostruèit æe se, a prosjeèni BDP po stanovniku EU smanjitæe se za 12,5%),• jaèanje ciljeva EU (morat æe do 2010. godine postati najuspješnije inajkonkurentnije svjetsko gospodarstvo utemeljeno na znanju),• poboljšanje kvalitete (kapaciteta) za poticanje odrivoga i ravnomjernograzvoja,• stvaranje novog partnerstva potrebnog za postizanje kohezije (EuropeanCommission, 2004c:28-29).