Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

51vviviiviiiixxa prije potpisivanja pristupnog ugovora, Komisija je takoðer pratila napredakzemalja kandidatkinja. Glavni rezultati objavljeni su u opsenom izvještaju Europskekomisije o pripremljenosti Èeške, Estonije, Cipra, Letonije, Litve, Maðarske, Malte,Poljske, Slovenije i Slovaèke za èlanstvo u EU (European Commission, 2004c).To je potvrðeno zakljuècima Europskoga vijeæa iz Kopenhagena (2002), Soluna(2003) i Brisela (2004). Europsko je vijeæe u Solunu navelo da æe se” ... pregovoris Bugarskom i Rumunjskom nastaviti na istoj osnovi i naèelima koji su se primjenjivaliza deset pristupnih drava tako da æe se svaki kandidat procjenjivati natemelju vlastitih mjerila. Na temelju znaèajnog postignutog napretka Unijapodrava Bugarsku i Rumunjsku u njihovim naporima da postignu cilj dovršetkapregovora tijekom 2004, te ih poziva da nastave svoje pripreme. Rasprava ilidogovor o buduæim reformama politike ili novog financijskog okvira neæe ogranièitinapredak pregovora i zakljuèivanje pristupnih pregovora niti prejudicirati ishodtih pregovora“. Europsko je vijeæe u Kopenhagenu (2002) ponovilo svoju odluku izHelsinkija (1999) da je Turska “kandidatkinja odreðena da se pridrui Uniji naosnovi istih kriterija koji su se primjenjivali na druge zemlje“. Kad je Hrvatskadobila status kandidatkinje, Europsko je vijeæe u Briselu priopæilo:“Europskovijeæe… potvrðuje da æe se pregovori temeljiti na individualnoj sposobnostiHrvatske i da æe napredak pristupanja ovisiti iskljuèivo o napretku Hrvatske uispunjavanju uvjeta za èlanstvo.” Dakle, Vijeæe je potvrdilo da æe kriteriji ostati isti,ali razlike u tekstu upuæuju na zakljuèak da Vijeæe pokazuje kako je EU “pokretnameta” i kako je vrijeme pristupanja vano.To se vrednuje na temelju funkcioniranja institucija koje trebaju osigurati poštovanjeslobode, demokracije i ljudskih prava (parlament, izvršna vlast, sudstvo). Onemoraju biti stabilne i jamèiti vladavinu prava, tj. poštovati prava i slobode pojedinacau praksi.Europska komisija vrednuje djelotvornost trišnoga gospodarstva na temeljuravnotee izmeðu ponude i potranje uspostavljene djelovanjem trišnih sila (liberalizacijomcijena i trgovine), nepostojanja veæih zapreka za ulazak (otvaranje novihpoduzeæa) i izlazak s trišta (u smislu steèaja i likvidacije postojeæih); uspostavljenogsustava trišnih zakona (ukljuèujuæi regulative vlasnièkih odnosa); postignutemakroekonomske stabilnosti, ukljuèujuæi stabilnost cijena, odrivost javnih financijai bilancu plaæanja s inozemstvom; postojanja konsenzusa o kljuènim pitanjimagospodarske politike zemlje i dovoljno razvijenoga financijskog sektora koji moeusmjeriti štednju prema proizvodnom ulaganju.Taj datum odgovara planiranom datumu za dovršetak priprema u Hrvatskoj.Izvorno je planirano “hvatanje” Bugarske i Rumunjske, kako bi im se Hrvatskamogla pridruiti u “drugom” krugu proširenja.Proces stabilizacije i pridruivanja obuhvaæa uvjete definirane tzv. regionalnimpristupom, tj. uvjete definirane zakljuècima Vijeæa od 29. travnja 1997. i 21-22. lipnja1999, deklaracijom Zagrebaèkog summita od 24. studenoga 2000. i Solunskomagendom. Ti dokumenti podrazumijevaju suradnju s Meðunarodnim sudom uHaagu (ICTY), regionalnu suradnju i ostala pitanja povezana s tim (npr. povratakizbjeglica, borba protiv korupcije itd.).Takav pristup moe se objasniti èinjenicom da je prije pristupanja postignut znaèajannapredak u smislu negativne integracije, tj. uklanjanja carina i kvantitativnihogranièenja. Uèinci ostalih politika integracije trebali bi se osjetiti u duljem roku.Slièan je pristup korišten u brojnim studijama, npr. u Baldwin, Francois, Portes,1997; Keuschingg i Kohler, 1999; European Commission, 1997; Gros, Crum,Turmann, 2004. Za saeti prikaz tih istraivanja vidjeti Boromisa (2004b:14).