Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

joj je 9,3% ili Italije s 8,7% (ILO, 2003). U prvoj polovici 2004. u Slovenijije bilo 780.000 zaposlenih osoba (Statistical Office of the Republic ofSlovenia, 2004). Od 2003. godine nedostatak slovenskih radnika uzrokovaoje poveæanu potrebu za stranim radnicima u sektoru usluga, graditeljstvai poljoprivrede. Sezonski poslovi u poljoprivredi bili su preteito koncentriraniu regijama koje granièe s Hrvatskom. Veæina stranih radnika uSloveniju dolazi iz Bosne i Hercegovine (19.000), Hrvatske (6.900) te Srbijei Crne Gore (6.500). Samo je 779 radnika iz zemalja EU bilo registriranou Sloveniji tijekom 2003. godine (Employment Service of Slovenia,2003). Imajuæi na umu potranju stranih radnika u Sloveniji i ulazak Slovenijeu EU, broj tih radnika (ukljuèujuæi i one iz novih drava èlanica)mogao bi narasti. Što se tièe slovenskih radnika u inozemstvu, do njezinapristupanja EU migracije iz Slovenije bile su neznatne. Slovenci su na temeljuugovora o zapošljavanju najviše radili u Njemaèkoj, obavljajuæipreteno sezonske poslove ili su se struèno usavršavali. Pristupanje SlovenijeEU znaèit æe za slovenske dravljane veæe moguænosti zapošljavanjau drugim dravama èlanicama EU te ih motivirati na prihvaæanje novihposlova u EU. Meðutim, ta motivacija moe utjecati i na migracije meðunovim dravama èlanicama jer meðu tim dravama nema ogranièenja uslobodnom kretanju radnika. U odnosu prema starim dravama èlanicama,zbog primjene tranzicijskog razdoblja i obveze posjedovanja radne dozvolemala je vjerojatnost da æe se pojaèati migracija slovenske radne snage.Maðarska ima 10 milijuna stanovnika s ukupno 3.900.000 zaposlenihi 245.000 nezaposlenih osoba u 2003. (Hungarian Statistical Office,2003). Stopa nezaposlenosti iznosi 5,9%, što je znatno nie od veæ spomenutogprosjeka nezaposlenosti EU od 9% (ILO, 2003). Procijenjena migracijaradne snage iz Maðarske nakon pristupanja EU ostaje vrlo malena, apreteno je orijentirana na susjednu Austriju. Migracijski potencijal iz Maðarskeu Austriju nakon pristupanja Maðarske EU procjenjuje se na 4.000radnika u godini. Nizak stupanj mobilnosti radne snage i bolje plaæe u Maðarskojosnovni su razlozi zbog kojih æe broj maðarskih radnika u Austrijiostati ujednaèen s potrebom za stranom radnom snagom na austrijskomtrištu rada.Stopu nezaposlenosti u Austriji od 7% (ILO, 2003) prati i potranjavisokokvalificirane radne snage. Zbog toga Austrija nastavlja primjenjivatibilateralne sporazume o prekograniènim svakodnevnim poslovimai struènom usavršavanju u trajanju od šest mjeseci. Svrha je tih sporazumadaljnje poticanje regionalne integracije sve dok se ne ostvari puna slobodakretanja radnika. Pristupanje novih drava èlanica EU neæe unijetiznatnije promjene, ponajprije zbog petogodišnjega tranzicijskog razdobljaza kretanje radnika. Austrijski zavod za zapošljavanje procijenio je da je89