Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

193gim industrijskim zemljama te grane èine 20-25% BDP-a, što pokazujevelik potencijal tog trišta u buduænosti. Trište nekretnina poèelo sesnanije razvijati tek u drugoj polovici 1990-ih godina, nakon što je privatiziranaveæina stanova i poslovnih prostora naslijeðenih iz socijalizma.Privatizacija stanova dovela je do porasta veæ ionako visokog udjelastanova u privatnom vlasništvu i stanova u kojima stanuju vlasnici.Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, 96% od ukupno 1,4 milijunastalno nastanjenih stambenih objekata u Hrvatskoj bilo je u vlasništvuprivatnih osoba, a u njih 83% stanovali su vlasnici. xviii Za usporedbu, uzemljama zapadne Europe udio stanova u privatnom vlasništvu kreæe seod 60% u Austriji i Švedskoj, do 90–95% u Belgiji, Grèkoj, Španjolskoji Portugalu, dok se udio stanova u kojima stanuju vlasnici kreæe od 38%u Njemaèkoj do 80% u Irskoj (OECD, 2001). xix Hrvatska je u tom smisluslièna nekim zemljama SIE-a, gdje je privatizacija takoðer rezultiralavrlo visokim udjelom stanova u kojima stanuju vlasnici. xxPostoji malo pouzdanih informacija o stanju stambenog fonda uHrvatskoj. Ako se broj stalno nastanjenih stambenih objekata usporedi sukupnim brojem domaæinstava (1,48 milijuna), dolazi se do spoznaje dapostoji mali deficit stambenog fonda (oko 56.000 stambenih objekata2001. godine). xxi No ako se uzme u obzir dodatni fond od oko 200.000stambenih objekata koji su privremeno nenastanjeni, ukupni broj stambenihobjekata prelazi broj domaæinstava za oko 10%. xxiiStanje u regionalnom rasporedu stambenog fonda takoðer je nejasno.Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva(2003:35) smatra da postoji znatan nedostatak stanova u srednjim i velikimgradovima, uz istodobno znaèajan višak stanova u malim gradovima.Velike razlike u cijenama stanova u gradovima kao što su Zagrebi Karlovac potkrepljuju tu tvrdnju. No Tica je (2004) pokazao da sve hrvatskeupanije, ukljuèivo i Grad Zagreb, imaju višak stambenog fondaako se ubroje privremeno nenastanjeni stanovi i kuæe.Ukupnu ponudu stambenih objekata korisno je definirati kao priljevnovih jedinica (“primarno” trište) uveæan za prodaju postojeæihobjekata (“sekundarno” trište). Postojeæi podaci pokazuju kako je ponudana primarnom trištu relativno skuèena. Tijekom razdoblja od 1996.do 2001. godine svake je godine u prosjeku završavano oko 13.600 stambenihobjekata. xxiii Za usporedbu tog broja sa samo jednim segmentompotencijalne stambene potranje, tijekom istog razdoblja bilo je u prosjekusvake godine sklapano oko 23.000 brakova, tj. 70% više od godišnjeponude stanova na primarnom trištu. Standardni pokazatelj zameðunarodne usporedbe jest broj novih stambenih objekata završenih