Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

142izmeðu visokog obrazovanja i poslovnoga sektora slabe su, što ometa postizanjeobostranih koristi koje donosi cjeloivotno obrazovanje.Slika 3. Sudjelovanje u cjeloivotnom obrazovanju*108EU prosjek = 8,46420HR ÈR ES MÐ LA LI PL SK SL BG RU* Postotak osoba u dobi od 25 do 64 godine.Izvor: Europska ljestvica uspjeha u inoviranju (izraèun autora na osnovi podatakaDZS-a, 2003) xiAko prihvatimo tezu da kvaliteta obrazovanja i sudjelovanje uprocesima uèenja tijekom cijeloga ivota odreðuju nacionalnu konkurentnost(National Competitiveness Council, 2003:54), tada je poloajHrvatske s obzirom na konkurentnost osjetljiv u usporedbi s EU i drugimzemljama središnje i istoène Europe.Zaposlenost u poduzeæima srednje visoke i visoke tehnološkerazine smatra se presudnom za gospodarski razvitak jer obuhvaæa podsektores velikim inovativnim potencijalom koji èesto prati poslovni uspjeh.Njemaèka je jedina zemlja u EU s vrijednošæu veæom od prosjekaUnije. Vrijednosti ostalih starih èlanica blizu su prosjeka (npr. Finska,Italija, Švedska). Zaposlenost u poduzeæima srednje visoke i visoketehnološke razine u zemljama središnje i istoène Europe vrlo je visokai iznad je prosjeka EU u najnaprednijim novim èlanicama EU: Èeškoj,Maðarskoj, Poljskoj, Slovaèkoj i Sloveniji. Hrvatska zaostaje zatim naprednim zemljama, ali ima bolji poloaj od Bugarske i Rumunjske.Vrijednost hrvatskog pokazatelja bliska je rezultatu dobivenomanalizom zaposlenosti u proizvodnji, u èemu Hrvatska ima lošije rezultateod Èeške, Slovenije i Maðarske, ali bolje od Bugarske (Vidoviæ,2004:21). To se moda moe objasniti smanjivanjem nekoæ jake industrijskeosnove u Hrvatskoj, dok je i u Maðarskoj i u Èeškoj ta osnovaojaèana pritjecanjem izravnih stranih ulaganja usmjerenih na izvoz.