Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

114gom poput Irske i Finske imaju razmjerno visok udio primarne razine,dok najnii udio radne snage s tom razinom obrazovanja imaju Švedskai Danska.Ako se zanemari nerealno visok udio tercijarne razine i razmjernonizak udio sekundarne razine u Litvi, meðu novim su èlanicama EUmanje razlike u dosegnutoj razini obrazovanja. U njima tercijarnu razinuima oko 15% radnika. Meðu spomenutim zemljama Èeška Republikaima najmanji udio primarne i tercijarne razine te najveæi udio sekundarnerazine ostvarenog obrazovanja. Slovenija ima najviši udio primarnerazine ostvarenog obrazovanja, dok on u drugim zemljama variraizmeðu 10 i 20%. Sekundarna dosegnuta razina obrazovanja u novimèlanicama obuhvaæa dvije treæine do tri èetvrtine radne snage.Meðu drugim zemljama srednje i istoène Europe Bugarska imanajviši, a Rumunjska najnii udio tercijarne razine dosegnutog obrazovanja,a Hrvatska je izmeðu njih. Hrvatska ima najnii udio primarnogai najviši udio dosegnutoga sekundarnog obrazovanja, dok je posveopreèno stanje u Rumunjskoj.Bez podcjenjivanja ili precjenjivanja vanosti odreðene razinedosegnutog obrazovanja u osiguravanju gospodarskog razvoja i konkurentnosti,oèito je da je obrazovna struktura usko povezana sa stupnjemgospodarskoga i društvenog razvoja izraenim BDP-om po stanovniku isliènim pokazateljima. Naravno, ne smije se zanemariti tvrdnja da modaopæi gospodarski razvoj omoguæuje poboljšanje razine dosegnutogobrazovanja radne snage, a ne obratno. Pokazatelji daju samo djelomièanuvid u stvarnost. S obzirom na njihovo obiljeje, njima se moe mjeritisamo ono što se moe kvantificirati i o èemu postoje podaci. Ne smijese zaboraviti da je obrazovnu i kvalifikacijsku razinu razmjerno lakoizraziti, ali su one tek djelomièni pokazatelj ljudskog kapitala. Ono štose stvarno eli izravno izmjeriti jesu gospodarski vana znanja, struènostii sposobnosti zaposlenih i stanovništva, ali naalost, ne postoji moguænostnjihova neposrednog mjerenja. Kako raspolaemo samo podacimao strukturi radne snage prema stupnju (formalno) steèene školskespreme – ne ulazimo u pitanja stvarne kvalitete pojedinih obrazovnihprograma i studija – udio odreðene razine dosegnutog obrazovanja vrlolako moe dovesti do pogrešnih zakljuèaka. Tako je udio tercijarneobrazovne razine priblino slièan (oko petine ukupne radne snage) u tehnološkii institucionalno visokorazvijenoj Nizozemskoj kao u Bugarskoji Hrvatskoj. Portugal je ostvario vrlo znaèajan gospodarski i tehnološkinapredak u posljednjih nekoliko godina, ali još uvijek ima razmjerno ni-e udjele sekundarne i tercijarne obrazovne razine.