Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

11Trebalo bi jasno definirati i to koliku smo cijenu spremni platitiza puno èlanstvo (koje moe biti vrlo daleko). Iako je puno èlanstvoprema postojeæim analizama zasad ekonomski najbolji odabir, Hrvatskatreba biti otvorena i za moguænosti “virtualnog èlanstva”, kao što jepolitièka ili ekonomska integracija i sudjelovanje u odluèivanju bez punogèlanstva. Postoje razlièite moguænosti i njihove kombinacije zasudjelovanje u EU. Prednost virtualnog èlanstva jest omoguæivanjerazlièitih redoslijeda reformi. Za malu zemlju virtualno èlanstvo moesmanjiti troškove, posebno u uvjetima ogranièenoga ljudskog kapitala.Podizanje svijesti javnosti da postoji i ivot izvan EU i da su reformepotrebne u svakom sluèaju, i to za uspješnu tranziciju, a ne radiEU, moglo bi pomoæi da se odri napredak reformi i omoguæi zadovoljavanjekriterija za èlanstvo. Zadovoljavanje kriterija treba promatratikao europeizaciju i stoga kao cilj, a ne kao uvjet.Suoèavanje s konkurentskimpritiscima i djelovanjima trištaEkonomski kriteriji za èlanstvo u EU zahtijevaju da u zemlji djelujetrišno gospodarstvo koje æe se moæi suoèiti s pritiscima konkurencijei djelovanjem trišta unutar Unije. U zadnjem mišljenju Europskekomisije (2004) stoji da u Hrvatskoj funkcionira trišno gospodarstvo,ali da ono nije sposobno suoèiti se s konkurentskim pritiscima i djelovanjemtrišta unutar Unije. Ono, naravno, moe postati sposobno dazadovolji i drugi uvjet ako Hrvatska nastavi primjenjivati reforme uzpomoæ kojih bi se uklonile preostale slabosti.Vedran Šošiæ i Boris Vujèiæ tvrde da je prije raspada JugoslavijeHrvatska imala vrlo otvoreno gospodarstvo, no dok su gospodarstvaostalih zemalja SIE-a tijekom tranzicije postajala otvorenija, hrvatskose gospodarstvo zatvaralo. Pogoršanje hrvatskog koeficijenta trgovinskeotvorenosti u devedesetim godinama posljedica je smanjenja trgovines bivšim jugoslavenskim republikama i stagnacije trgovine s drugimzemljama. Moramo, naravno, naglasiti da je u ovom pristupu rijeèo trgovini robom, bez trgovine uslugama, što znaèi da bi zbog posebnogznaèaja turizma za Hrvatsku pokazatelji trgovinske otvorenosti biliposve drugaèiji da autori govore o cjelokupnoj trgovini.Hrvatska se 2000. uèlanila u Svjetsku trgovinsku organizaciju, ado kraja 2003. potpisala je preferencijalne trgovinske sporazume s 31zemljom, ukljuèujuæi i stare i nove èlanice EU. I SSP je Hrvatskoj omo-