Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

145Slovenija je kao jedna od vodeæih zemalja središnje i istoène Europeuspjela podiæi svoje izdatke na 0,7% BDP-a, što je prosjek EU.Opæenito, Slovenija po svim pokazateljima ima vodeæe mjesto u kategorijikreiranja znanja i na taj naèin oèituje pribliavanje EU. Hrvatskadonekle zaostaje za Slovenijom u javnim izdacima za istraivanje i razvojkao postotku BDP-a, ali je daleko ispred drugih zemalja središnje iistoène Europe i samo 8,7% ispod prosjeka EU.Slika 7. Izdaci poslovnog sektora za istraivanje i razvoj (% BDP-a)1,51,31,00,80,50,30,0EU prosjek = 1,3HR ÈR ES MÐ LA LI PL SK SL BG RUIzvor: Europska ljestvica uspjeha u inoviranju (izraèun autora na osnovi podatakaDZS-a, 2003)Pokazatelj izdataka poslovnog sektora za istraivanje i razvojodnosi se na stvaranje novoga znanja unutar poduzeæa. To je osobitovano u sektorima koji se zasnivaju na znanosti (farmacija, kemijskaindustrija i neka podruèja elektronike) i u kojima veæina novoga znanjanastaje u laboratorijima za istraivanje i razvoj ili u njihovoj blizini(European Commission, 2003a:1-18). Finska i Švedska i po tom su pokazateljuu vodstvu, a u tim zemljama poduzeæa i najviše troše na istra-ivanje i razvoj. Uzimajuæi u obzir èinjenicu da se privatni sektor uzemljama središnje i istoène Europe još razvija, niski pokazatelji zazemlje središnje i istoène Europe nisu neoèekivani. Iako Hrvatska dobrostoji u odnosu prema zemljama središnje i istoène Europe, njezinpoloaj u usporedbi s prosjekom EU nije zadovoljavajuæi.Prijave Europskom uredu za patente kao pokazatelj pokriva sveprijave Europskom uredu za patente (European Commission, 2003a:1-24). xii Analiza prijava tom uredu pokazuje da su vrijednosti za sve zemljesredišnje i istoène Europe znatno nie od prosjeka EU. Slovenija, snajveæim brojem prijava, još je uvijek 75% ispod prosjeka EU. Javna je