12.07.2015 Views

Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

134turirani. Rast i inoviranje u gospodarstvima opæenito ovise o istraivanjui razvoju, o sposobnosti apsorpcije i širenja tehnologije i o potranjii iskorištavanju generiranih elemenata. To sve <strong>za</strong>jedno tvori konceptualniokvir nacionalnoga inovacijskog potencijala.Elementi nacionalnoga inovacijskog potencijala(1) Apsorpcijski je potencijal sposobnost apsorpcije novogaznanja i usvajanja uvezenih tehnologija. (2) Potencijal istraivanjai razvoja nije vaan samo radi generiranja novoga znanja nego i radimehanizma njegove apsorpcije. (3) Širenje je kljuèni mehani<strong>za</strong>m<strong>za</strong> ubiranje ekonomskih koristi od ulaganja u istraivanje i razvoj te<strong>za</strong> jaèanje apsorpcijskih kapaciteta. (4) Potranja <strong>za</strong> istraivanjem irazvojem te inovacijama kljuèni je mehani<strong>za</strong>m koji inicira procesestvaranja bogatstva u sklopu aktivnosti istraivanja i razvoja, apsorpcijei širenja (Radoševiæ: 2003a:8).Brojni znanstvenici i inenjeri, <strong>za</strong>jedno s relativno dobroobrazovanom radnom snagom, dvije su dobre polazne toèke nacionalnogainovacijskog sustava u zemljama središnje i istoène Europe.Nacionalni inovacijski sustav sastoji se od mjera i programapolitike, tehnološke institucionalne infrastrukture i mehani<strong>za</strong>ma politièkekontrole (Švarc, 2004).Institucionalizirana se ba<strong>za</strong> istraivanja i razvitka tijekom tranzicijesmanjila zbog smanjenja udjela izdataka javnoga sektora <strong>za</strong> istra-ivanja i razvitak u BDP-u i zbog nedovoljnog tehnološkog unapreðenjau poduzeæima. Financiranje institucionaliziranog istraivanja i razvitkaod industrije razlikovalo se od regije do regije, od snanih do krajnjeslabih ve<strong>za</strong>, dok je intenzitet suradnje bio odreðen industrijskomstrukturom zemlje. Deindustrijali<strong>za</strong>cija je u nekim zemljama središnjei istoène Europe bila prilièno nagla, pri èemu se poveæao udio usluga uekonomskoj strukturi, istodobno prešavši svojim rastom aktivnosti industrijskiprosjek. Opæenito, djelomièni je gubitak vladinih sredstava,uz slabu potranju uzrokovao <strong>za</strong>nemarivanje moderni<strong>za</strong>cije i restrukturiranjasustava istraivanja i razvitka.Zemlje središnje i istoène Europe <strong>za</strong>ostaju <strong>za</strong> EU u svim aspektimanacionalnoga inovacijskoga kapaciteta, osobito u potencijalu generiranjapotranje inovacija koji se moe definirati kao razina razvitkafinancijskoga sustava, kao stupanj konkurencije i makroekonomske stabilnostiili kao udio u izravnim stranim ulaganjima. Dokaz o stanju na-

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!