Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

63cijale. Tako dobivene trgovinske potencijale Nilsson usporeðuje sa stvarnomrazmjenom (za obrazloenje gravitacijskog pristupa vidjeti okvir 1).U iduæem poglavlju detaljnije obrazlaemo zašto je razliku izmeðutrgovinskih tokova i trgovinskih potencijala moguæe promatratikao pokazatelj napretka u tranziciji i sposobnosti uspješne integracije.Takoðer navodimo i rezultate drugih studija u kojima je primijenjengravitacijski pristup za procjenu razine trgovinske integracije gospodarstavazemalja srednje i istoène Europe s EU, poèevši od razdobljaprije tranzicije pa sve do kraja 1990-ih. Naravno, gravitacijska analizaima znaèajna ogranièenja te ne moe dati kompletnu sliku o konkurentnostineke zemlje, pogotovo ako postoji nesrazmjer izmeðu robnoguvoza i izvoza, kao u Hrvatskoj, èega valja biti svjestan. ii Stoga se u literaturiredovito koriste i drugi pristupi analizi konkurentnosti gospodarstva,npr. analiza otkrivenih komparativnih prednosti (Revealedcomparative advantage, RCA), analiza sektorske koncentracije i diferencijacijetrgovine (odnosno njezine specijalizacije) te pokazateljaunutarindustrijske i meðuindustrijske razmjene (Astrov, 2001).Okvir 1. Gravitacijski pristup analizi trgovinskih tokovaGravitacijski modeli ispravljaju neke nedostatke usporedbetrgovinske otvorenosti i trgovinskih struktura na koje se obiènooslanja Europska komisija te su stoga sofisticiraniji pristup analizitrgovinskih tokova. Ta metoda analize trgovinskih tokova ocjenjujetrgovinske potencijale izmeðu pojedinih parova zemalja uzimajuæiu obzir ekonomski potencijal i troškove trgovanja, najèešæeaproksimirane geografskom udaljenošæu. Gravitacijski se modelobièno ocjenjuje na skupini zemalja za odreðeno vremensko razdobljekorištenjem cross-section (za jednu godinu) ili panel metode(za interval od nekoliko godina). Meðutim, kako smo u radu zainteresiraniza ocjenu hrvatske trgovinske strukture, ocijenit æemojednadbe na temelju bilateralnih trgovinskih tokova izmeðu Hrvatskei njezinih trgovinskih partnera. Jednadba utemeljena na jednojzemlji, osim što dobro zadovoljava naš cilj, omoguæuje izbjegavanjenekih uobièajenih problema povezanih s cross-section ili panelspecifikacijom gravitacijskog modela. Kao prvo, razlike u relativnojudaljenosti zemalja od njihovih trgovinskih partnera utjeèu nasustavnu pristranost koja pri ocjeni cross-section ili panel metodomovisi o geografskom poloaju svake zemlje (Brenton i Di Mauro,1998). Problem heterogenosti zemalja, koji je povezan sa cross-sectioni panel specifikacijama, takoðer se moe ublaiti korištenjemjednadbe s jednom dravom, zbog èega se u literaturi pokatkad koristeupravo takve specifikacije (Brenton, Di Mauro i Lucke, 1999).