Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

68Uz sve navedene èimbenike, na dinamiku meðunarodne razmjeneu tranzicijskim je zemljama utjecao i oporavak, odnosno rast BDP-a.Zemlje koje su bre rasle tijekom 1990-ih više su i trgovale, i to ne samou smislu obujma meðunarodne razmjene, veæ i u odnosu na BDP. DinamikaBDP-a takoðer je povezana s uspjehom u reformama, pa je to jošjedan od kanala koji je utjecao na porast otvorenosti i trgovinske integracijeuspješnijih zemalja, dok su one manje uspješne manje i trgovale.U drugoj polovici 1990-ih mogu se nazrijeti znaci sporijeg rastaudjela zemalja èlanica EU u ukupnoj trgovini zemalja srednje i istoèneEurope, iako se porast trgovinske otvorenosti i dalje nastavio, pa se mo-e pretpostaviti kako je do tada veæ dosegnut visok stupanj integracije.Nilsson (1999) tako nalazi da je veæ 1995. godine geografska strukturatrgovine zemalja srednje i istoène Europe, u smislu razmjera trgovine sèlanicama EU, odgovarala strukturi tipiène razvijene zemlje, èlaniceOECD-a. Sliène su rezultate dobili i Brenton i Di Mauro (1998), koji suse usredotoèili na sektorsku strukturu razmjene, i to posebno na trgovinuosjetljivim proizvodima kao što su odjevni predmeti ili poljoprivredniproizvodi. Kako je rijeè o proizvodima u kojima zemlje s niskim nadnicamaobièno imaju komparativne prednosti, EU je zbog straha od gubitkaradnih mjesta sve do kraja 1990-ih zadrao razlièite trgovinske barijerena uvoz tih proizvoda. No èak je i trgovina tim proizvodima, unatoèsvim postojeæim cjenovnim i kolièinskim barijerama, do 1996. godinedosegnula svoj potencijal pa stoga Brenton i Di Mauro (1998) nisuoèekivali njezino daljnje jaèanje, odnosno porast trgovinske integracijeu tome segmentu. Di Mauro (2000) èak ide toliko daleko da fazu trgovinskeintegracije proglašava završenom i navješæuje “dublju” integracijukoju bi trebalo pratiti jaèanje izravnih inozemnih investicija.Navedene su studije zapravo zanimljive stoga što pokazuju kakosu zemlje srednje i istoène Europe veæ sredinom 1990-ih dosegnulevisok stupanj trgovinske integracije sa zemljama èlanicama EU. NoKomisija nije s jednakim entuzijazmom ocjenjivala ekonomsku spremnosttih zemalja za èlanstvo u EU. Tako su pet kandidatkinja iz srednjei istoène Europe (Èeška, Maðarska, Poljska, Slovaèka, Slovenija) i tripribaltièke zemlje (Estonija, Litva i Latvija) status trišnoga gospodarstvadobile tek u izvješæu za 2000. godinu, koje je zapravo bilo treæe redovitoizvješæe Komisije o spremnosti zemalja kandidatkinja za èlanstvou Uniji. Tada je ocijenjeno kako sve te zemlje moraju provesti dodatnereforme da bi u srednjem roku bile sposobne podnijeti konkurentskepritiske unutar Unije, a taj kriterij nijedna od navedenih zemalja nijezadovoljila ni u izvješæu za 2002. godinu, posljednjemu u koje ih je