Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

109Barro i Sala-i-Martín (1995) pokazali su da su stupanj obrazovanostiradne snage (mjeren godinama školovanja) i izdvajanja javnogasektora za obrazovanje usko povezani sa stopom rasta realnog dohotkapo stanovniku. Visokokonkurentna radna snaga proistjeèe iz kvalitetnogobrazovanja u kojemu sudjeluje visok postotak stanovništva. Bassanii Scarpetta (2001) utvrdili su visoku razinu povezanosti poveæanogstupnja obrazovanja i gospodarskog rasta zemlje. Prema njihovuistraivanju dodatna godina obrazovanja stanovništva pojedine zemljeomoguæuje poveæanje proizvodnje po stanovniku za 4-7%.Ne treba nekritièno precjenjivati vrijednost formalnog obrazovanja.Veæina se istraivaèa slae da je ljudski kapital bitna odrednicakonkurentnosti i gospodarskog razvoja (povrat od ulaganja u obrazovanjeveæi je od povrata od bilo kojeg drugog ulaganja), ali nije i jamstvorazvoja jer zemlja s najboljim ljudskim kapitalom ne mora postiæi i najboljerazvojne rezultate. Razloga tome ima više. Opæenito, velik brojljudi sa (zastarjelim) akademskim obrazovanjem nije pravi pokazateljkonkurentnosti radne snage. Radna snaga lako moe biti nedovoljno ilineodgovarajuæe obrazovana, odnosno (formalno obrazovani) zaposlenimogu ne raspolagati znanjima potrebnim za uspješnu gospodarskuutakmicu. ii U uvjetima brzog tehnološkog razvoja i privreðivanja svezasnovanijega na konceptualnoj, a sve manje zasnovanoga na materijalnojproizvodnji, školske diplome i akademske titule više ne jamèe ekonomskiuspjeh ni pojedincima ni društvu u cjelini. Tako se tvrtke nemogu oslanjati samo na osobe koje završavaju obrazovni proces ili ulazena trište rada kao najvaniji izvor novih znanja i sposobnosti. Zbogtoga je vano razviti programe cjeloivotnog uèenja i obrazovanja odraslihte osigurati sudjelovanje cjelokupnog stanovništva u njemu.U mnogim zemljama u razvoju i tranziciji postojeæi sustaviobrazovanja – s obzirom na rezultate – skupi su i neuèinkoviti, ali nepostoje jednostavni naèini njihova poboljšanja. Samo postojeæe struènoznanje pri tome nije dovoljno: zaposleni danas moraju biti sposobnistvarati, analizirati i transformirati informacije, djelotvorno komuniciratite organizirati i koordinirati poslovne aktivnosti. Trae se razvijenekomunikacijske sposobnosti, informatièka znanja te sposobnost ispremnost na daljnje uèenje i usavršavanje.Najveæi izazov za te zemlje nije samo pitanje kako steæi hardver,nego kako osigurati znanja i struènost za korištenje suvremenomtehnologijom. Obrazovni sustavi ne smiju samo poticati stjecanje znanjai sposobnosti vezanih za odreðene poslove nego, naprotiv, trebajubiti usmjereni na razvoj vještine donošenja odluka i rješavanja problema,te na osposobljavanje za daljnje samostalno uèenje i sudjelovanje