Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

117obrazovanjem, Hrvatska još oèito zaostaje za veæinom starih i novihèlanica EU. Udio radne snage u dobi od 25 do 29 godina sa završenimtercijarnim obrazovanjem u Hrvatskoj je samo je treæina udjela kojiimaju Irska ili Slovaèka. Razlika nije toliko velika ako se usporedi cjelokupnapopulacija mladih u razlièitim zemljama, ali je ipak udio osobau dobi od 25 do 29 godina sa završenim tercijarnim obrazovanjem uŠvedskoj, Litvi i Letoniji tri puta veæi nego u Hrvatskoj. Meðu èlanicamaOECD-a prosjek udjela stanovništva u dobi od 25 do 64 godine (nesamo mladog stanovništva) sa završenim tercijarnim obrazovanjem iznosioje 22% (u 1999), dok je za Hrvatsku bio 11% (u 2001). U odnosuprema prosjeènom udjelu osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjemu èlanicama OECD-a, Hrvatska ima samo polovicu njihova prosjeka,i to zbog razmjerno niskih stopa upisa i niskog postotka studenatakoji uspješno završe studij.STANJE U HRVATSKOJTeško je jednoznaèno procijeniti kvalitetu hrvatskoga obrazovnogsustava jer Hrvatska nije sudjelovala u meðunarodnim procjenamaobrazovanja i pismenosti. Usprkos tome, prema OECD-u (2003) moguse prilièno sigurno navesti znaèajni problemi hrvatskoga obrazovnogsustava: nedostatak naglaska na razvoju sposobnosti analiziranja tema irješavanja problema, vrlo slaba veza obrazovanja i podruèja rada te nerazvijenostcjeloivotnog uèenja. Iako su u Hrvatskoj bile predloenebrojne strategije obrazovanja, one nisu provedene ni ostvarene, a znaèajnijereforme nisu poduzete ni na kojoj razini.Postojeæa organizacija nastavnih planova i programa vezanih zapojedine predmete i naèini poduèavanja u kojima je teište stavljeno naèinjenièno znanje i pasivno uèenje u Hrvatskoj ne omoguæuju stjecanjevisokorazvijenih tehnièkih, tehnoloških i društvenih znanja, struènosti isposobnosti potrebnih u konkurentnom gospodarstvu. Prevelik je brojobveznih predmeta, a nedovoljan broj izbornih. Ozbiljan su nedostatakmanjak fleksibilnosti i niska razina lokalnog utjecaja na razvoj nastavnihplanova i programa.Velik je problem osnovnoga i srednjeg obrazovanja nedovoljnadiferenciranost. Nastavni programi viših razreda osnovne škole oblikovanisu za nastavak školovanja u gimnaziji, a ne za nastavak školovanjau obrtnièkim i struènim školama – iako školovanje u gimnaziji nastavljasamo èetvrtina svih osnovnoškolaca. Nastavni su programi neprimjereni