Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

38Sposobnost Europske unije da prihvati nove èlaniceProširenje EU s 15 na 25 èlanica poveæava potrebu za unutarnjimdefiniranjem Ustavom te za odreðenjem granica Europe usvajanjemstrategije o široj Europi i susjedstvu. Ta dva pitanja mogu odreditiproces buduæih proširenja.Financijski okvir za sljedeæi krug proširenja ovisi o velièini proširenjai njegovoj koherentnosti. Naime, sposobnost EU da primi noveèlanice ovisi o moguænosti provedbe i financiranja politika. Institucionalniustroj ovisi o tome hoæe li iduæe proširenje biti posljednje ili æe ihbiti još. To je pitanje usko vezano s definicijama granice Europe. Uskladu s veæ spomenutim èlankom 49. Ugovora o EU, daljnja širenjaovise i o zemljopisnim granicama Europe. xviii To implicira i nova susjedskapolitika EU (European Commission, 2003b) koja uzima u obzirèinjenicu da drave koje trenutaèno nemaju perspektivu èlanstva u EUtu perspektivu mogu steæi u kasnijoj fazi. Podatak o tome koje su drave“potencijalne kandidatkinje” znatno utjeèe na sposobnost EU da prihvatinove èlanice, što je jedan od uvjeta iz Kopenhagena. Institucionalniustroj EU-28 (kad bi Hrvatska bila jedina drava u iduæem krugu proširenja,a Bugarska i Rumunjska postale punopravne èlanice kao dio prvogkruga proširenja na istok) vjerojatno æe biti drugaèiji od EU-29 (EU25 + Bugarska + Rumunjska + Hrvatska + Turska), ili za EU sastavljenuod priblino 35 uglavnom malih drava (drave procesa stabilizacijei pridruivanja, koje su trenutaèno potencijalne kandidatkinje: Albanija,Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, Crna Gora i Kosovo). xixSljedeæe, teško je predvidjeti moe li EU-25 funkcionirati sa sadašnjiminstitucijama. To pitanje odgaða buduæa proširenja. Ustav bitrebao olakšati funkcioniranje EU i omoguæiti sljedeæe proširenje (iliviše njih). Bez ustava æe biti prilièno teško postiæi dogovor koji bi omoguæiosudjelovanje hrvatskih predstavnika u institucijama EU.Dakle, na temelju sposobnosti EU da primi nove èlanice moguæasu dva scenarija za ukljuèivanje Hrvatske. Prvi je scenarij brzogukljuèivanja, koji se temelji na politièkoj odluci EU i ne osigurava “redoviti”okvir za definiranje institucionalnog ustroja proširene Unije. Toznaèi da æe Hrvatska biti jedina drava ukljuèena u sljedeæi krug proširenja.Njezina bi velièina omoguæila dodjelu jednakog broja predstavnikau institucijama EU koliko ih imaju èlanice sliène velièine. Meðutim,takvo rješenje ne omoguæuje jednak pristup u iduæim krugovimaproširenja, smanjuje kredibilnost EU i pokazuje da glasovi male èlaniceu institucijama EU nisu osobito vani. Naime, ako bi ukljuèivanje