Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

33stvo na individualiziranoj osnovi. ix Bugarska i Rumunjska, kao što je navedenou redovitim izvještajima, takoðer ispunjavaju politièke uvjete.Kad je rijeè o ekonomskim kriterijima, Hrvatska je uspostaviladjelotvorno trišno gospodarstvo. Trebala bi se moæi suoèiti s konkurentskimpritiskom i trišnim snagama koje djeluju na trištu EU u srednjemroku ako nastavi provoditi reforme namijenjene uklanjanju preostalihslabosti (European Commission, 2004a:53). Komisija je sliènoocijenila Bugarsku i Rumunjsku u posljednjem redovitom izvještaju.Sposobnost Hrvatske da preuzme ostale obveze koje proizlaze izèlanstva ocijenjena je na temelju:• obveza definiranih Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju (SSP),osobito onih koje su veæ stupile na snagu donošenjem Privremenogsporazuma, a obuhvaæaju slobodno kretanje robe, konkurenciju te zaštituintelektualnoga i industrijskog vlasništva,• napretka u usvajanju acquisa, njegovu stupanju na snagu i provedbi.Komisija je zakljuèila da æe Hrvatska biti sposobna preuzeti obvezekoje proizlaze iz èlanstva u srednjem roku, uz uvjet da provedeznatno usklaðivanje zakona s acquisom i da se osigura njihovo poštovanjei provedba. U Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj sposobnostiadministracije i sudova trebale bi se i dalje unapreðivati da se omoguæiodgovarajuæa primjena acquisa. Usklaðivanje propisa u Rumunjskojnije uvijek provedeno dovoljno kvalitetno, zbog èega su potrebne revizije,što je usporedivo sa stanjem u Hrvatskoj.Usporedba Mišljenja i redovitih izvještaja pokazuje da Komisijasmatra kako je moguæe da Hrvatska ispuni uvjete za èlanstvo u srednjemroku, što je i plan Vlade. Glavna je razlika izmeðu redovitih izvještajaza Bugarsku i Rumunjsku i Mišljenja o Hrvatskoj to što je u MišljenjuKomisija navela da bi integracija u jedinstveno trište i prihvaæanjeacquisa za sada mogli izazvati poteškoæe u veæem broju sektora,vezano uz njihovu sposobnost da se suoèe s konkurentskim pritiskom.Komisija je istaknula kako bi rješavanje naèelnih teškoæa moglo pridonijetiveæim investicijama i rastu, te time pojaèati konkurentnost Hrvatske.Takav tekst upuæuje na zakljuèak da je moguæe ukljuèivanje Hrvatskeu EU u kasnijoj fazi, te da bi u sljedeæem mišljenju (ili prvom redovitomizvještaju) Komisija mogla zakljuèiti kako Hrvatska ne zadovoljavadrugi ekonomski kriterij za èlanstvo.Usprkos tome, kasnije ukljuèivanje u punopravno èlanstvo ne bise trebalo smatrati indikatorom nedostataka hrvatskoga gospodarstva.