Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

66bi strukturu svoje trgovinske razmjene uskladile s potencijalnom. Wintersi Wang (1994) nalaze kako je sredinom 1980-ih razina trgovineunutar Vijeæa za uzajamnu ekonomsku pomoæ otprilike odgovarala potencijalnojtrgovini, ali je zato trgovina èlanica sa zemljama zapadneEurope bila bitno nia od potencijala – Maðarska se najviše pribliilapotencijalu s razinom razmjene koja još nije dosezala ni njegovu treæinu.Baldwin (1994) izradio je još jednu od utjecajnih studija o trgovinskimpotencijalima zemalja srednje i istoène Europe, koja nam je posebnozanimljiva zbog toga što ocjenjuje i potencijalnu trgovinskustrukturu Hrvatske. Prema njegovim ocjenama, potencijalni izvoz zemaljasrednje i istoène Europe u dvanaest tadašnjih zemalja èlanica EUu predtranzicijskoj 1989. godini bio je 4,8 puta viši od stvarnoga izvoza,dok je potencijalni uvoz bio 2,1 put veæi od stvarnoga. Istodobno,trgovina s drugim èlanicama istoènog bloka bila je izmeðu 0,4 i 1,6 putaviša od potencijala. Potencijalni udio dvanaest tadašnjih èlanica EUu meðunarodnoj razmjeni Hrvatske, prema Baldwinu, iznosi otprilike60%, a pridoda li se njima i šest zemalja tadašnjih èlanica EFTA-e, udiose penje na 76% ukupne hrvatske meðunarodne razmjene.Slika 1. Koeficijent trgovinske otvorenosti tranzicijskih zemalja (omjer ukupnerazmjene dobara i usluga i BDP-a, u %)1401201008060402090. 91. 92. 93. 94. 95. 96. 97. 98. 99. 00. 01.BugarskaSlovenijaIzvor: WIIW (1997; 2000; 2003).MaðarskaÈeška RepublikaSlovaèkaPoljska