Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

23tucionalno okruenje popravilo. Naalost, strani dug je previsok, a fiskalneprilagodbe prespore. Vlada je sklonija promjenama na prihodnojnego na rashodnoj strani proraèuna, a privatizacija je prespora, posebiceu najproblematiènijim granama. Potrebne su strukturne reforme uzakonodavstvu, sudstvu i javnoj upravi, restrukturiranje poljoprivrede ibrodogradnje, privatizacija javne infrastrukture i turizma. Takve bi promjenemogle dovesti do bolje fiskalne konsolidacije i pozitivno utjecatina ekonomski rast.Kad je rijeè o demokraciji, ljudskim pravima i temeljnim slobodama,svjedoci smo razlièitih zakonskih i institucionalnih poboljšanja,no provedba i praksa zaostaju. To je vidljivo u brojnim podruèjima,npr. u zaštiti nacionalnih manjina, ravnopravnosti ena i muškaraca,pravima potrošaèa ili zaštiti okoliša. Nasreæu, vidljive su i brojne dobreinicijative u vezi s izgradnjom nevladina sektora, što potièe oèekivanjada bi taj sektor mogao imati veæi utjecaj u društvu jednom kad se stvorepreduvjeti za njegovo djelovanje.Veæina struènjaka se slae da prema našim sadašnjim spoznajama,velièini Hrvatske i blizini EU pristupanje moe biti najbolje rješenjeza Hrvatsku. Imajuæi na umu iskustva i uèinke posljednjeg proširenjaEU, konkurentske pritiske i djelovanje trišta, uèinke slobodnogkretanja radnika, stanje obrazovanja, znanosti i inovacija, slobodno kretanjekapitala, trište nekretnina i turizam, socijalnu ili regionalnu politiku,oèito je da pristupanje EU dugoroèno moe biti korisno za Hrvatsku.No bez ozbiljnih reformi, restrukturiranja i provedbe pristupanjemoe imati i negativne uèinke na konkurentnost, stabilnost i blagostanjedruštva te utjecati na moguænosti našeg razvoja i rasta.U EU postoji optimizam i Hrvatskoj je odobren status kandidatkinjete utvrðen datum poèetka pregovora. Optimistièna je i hrvatskaVlada, koja je konaèno našla dovoljno jak cilj koji moe posluiti zapostizanje kohezije u društvu. Konaèno, optimistièni su i hrvatski graðanikoji, usprkos svojevrsnim strahovanjima, oèekuju èuda od pristupanjaEU. Postoje, naravno, osnove za optimizam, ali moramo biti svjesnii razoèaranja koja se mogu pojaviti ako se pristupanje ne ostvari dovoljnobrzo ili ako pristupanje ne donese oèekivana èuda. Što bi moglebiti najvanije strategije za postizanje uspjeha?• Strukturne reforme, strukturne reforme i strukturne reforme. Hrvatskaoèajnièki treba strukturne reforme u zakonodavstvu, sudstvu i javnojupravi, restrukturiranje poljoprivrede i brodogradnje te privatizacijujavne infrastrukture i turizma. Uspješan kraj takvih reformi oznaèio bi