Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

147ju poloaj zemalja središnje i istoène Europe u toj kategoriji, a zemljekoje vode po razvitku nisu nuno one koje imaju i najbolje rezultate.Hrvatska je u toj kategoriji prilièno dobro rangirana, i prema prosjekuEU i prema vrijednostima za zemlje središnje i istoène Europe.Slika 9. Inoviranje unutar malih i srednjih poduzeæa*5040EU prosjek = 37,43020100HR ÈR ES MÐ LA LI PL SK SL BG RU* Postotak proizvodnih/uslunih malih i srednjih poduzeæa.Izvor: Europska ljestvica uspjeha u inoviranju (izraèun autora na osnovi rezultata CISa,2004)Pokazatelj inoviranja unutar samih malih i srednjih poduzeæaodraava stupanj do kojega mala i srednja proizvodna/usluna poduzeæakoja su uvela neki novi ili unaprijeðeni proizvod ili proizvodni procesinoviraju unutar sebe (European Commission, 2003a:28). Samo Hrvatskai Estonija po tom pokazatelju premašuju prosjek EU. Vrijednostpokazatelja svrstava Hrvatsku u red s Austrijom, Portugalom i Švedskom.xiv Tako visoka vrijednost pokazatelja za Hrvatsku moda se mo-e objasniti èinjenicom da je nova investicija prema definiciji svaka investicijau novi proizvod, što znaèi i u proizvod nov za domaæe poduzeæe,ali ne i za trište zato što se to transakcija odnosi samo na poduzeæe.Pokazatelj ukljuèenosti malih i srednjih poduzeæa u inovacijskusuradnju pokazuje stupanj ukljuèenosti proizvodnih malih i srednjih poduzeæau inovacijsku suradnju. Rijeè je o razmjeni znanja izmeðu javnihistraivaèkih institucija i poduzeæa, te izmeðu samih poduzeæa (EuropeanCommission, 2003a:30). Proizvodna i usluna poduzeæa najèešæese ukljuèuju u inovacijsku suradnju u skandinavskim zemljama. Tako je,èini se, i u Hrvatskoj, koja meðu zemljama središnje i istoène Europeima najveæu vrijednost pokazatelja – gotovo jednaku kao Švedska.Objašnjenje toga iznenaðujuæega rezultata moe se naæi u èinjenici daHrvatska ima dugu tradiciju proizvodnje (Vidoviæ, 2004:6).