Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

49Kao što se iz okvira 1. vidi, postoje razlièite moguænosti i njihovekombinacije za sudjelovanje u EU. Koristi od virtualnog èlanstvaukljuèuju i razlièit redoslijed reformi. Ipak, to podrazumijeva postojanjetemeljitih analiza kako bi se mogla izabrati najbolja opcija. Takoðer,za malu dravu virtualno èlanstvo znaèi i nie troškove, osobitoone ogranièenoga ljudskog kapitala. Primjerice, puna eurizacija moglabi znaèiti sudjelovanje u zoni eura, moguænost ogranièenog kovanja kovanicaeura (kao npr. Monako euri), ali bez mjesta u Upravnom vijeæuEuropske središnje banke.ZAKLJUÈCI I PREPORUKENakon posljednjeg kruga proširenja EU je za malu i susjednu dr-avu kao što je Hrvatska još znaèajniji nego prije. Vanost ostalih regionalnihintegracija smanjila se. Stoga je punopravno èlanstvo vjerojatnonajbolje dugoroèno rješenje.Hrvatska æe vjerojatno biti ukljuèena u drugi krug proširenja EUna istok, no to æe se proširenje moda dogoditi kasnije od slubenihoèekivanja Vlade. Vaan je rok u kojemu æe Hrvatska pristupiti EU.Stoga se moraju razmotriti alternativne opcije za razdoblje prije punopravnogèlanstva.Proširenje EU potaknut æe regionalnu integraciju i u susjednimregijama. Ujedno, deklariranje punopravnog èlanstva kao strateškog ciljai krajnje svrhe moe ugroziti hrvatski pregovaraèki poloaj te otvoritiprostor za pojaèani pritisak iz nekih drava èlanica. Treba se odluèitipostoji li nešto “strateškije” od èlanstva (kao ribarstvo i nafta u Norveškoj)i na što je Hrvatska spremna pristati u pregovorima, ne znajuæikad æe postiæi punopravno èlanstvo.Stoga, da bi se ojaèao pregovaraèki poloaj Hrvatske, moraju seuzeti u obzir alternativne moguænosti virtualnog èlanstva, kao što je sudjelovanjeu jedinstvenom trištu (poput drava Europskoga gospodarskogprostora – Norveške, Islanda, Švicarske) i praæenje rada institucija EU usvojstvu aktivnog promatraèa. Oblici virtualnog èlanstva u kratkom bi rokumogli biti ekonomski odriviji od brzoga punopravnog èlanstva. xxivUvjeravanje javnosti da ima ivota i izvan EU te da su reformepotrebne za uspješnu tranziciju, a ne radi ulaska u EU, moglo bi pomoæiu odravanju brzine reformi i omoguæiti ispunjavanje kriterija zaèlanstvo. Ispunjavanje uvjeta za èlanstvo treba se smatrati europeizacijom,te stoga ciljem, a ne uvjetom. xxv