Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

43kog izvoza Hrvatske u EU-25. Iskorištavanje malog dijela poveæane potranjeu EU-25 moe imati znaèajan pozitivni uèinak na trgovinsku bilancuHrvatske i gospodarstvo u cjelini. Meðutim, iskorištavanje tog potencijalaogranièeno je proizvodnom i izvoznom strukturom Hrvatske.Sektorska analiza gospodarstva Hrvatske pokazuje da u otvorenimsektorima proizvodna struktura odgovara izvoznoj xxi . Izvoznastruktura, meðutim, nije usklaðena s komparativnim prednostima proizvoðaèaiz Hrvatske. Stoga smo procijenili da æe prevladavajuæi uèinakprovedbe SSP-a i uspostave zone slobodne trgovine dovesti do poveæanjauvoza iz proširene Unije, dok æe integracija unutar EU uzrokovatioštriju konkurenciju na tom trištu, što bi moglo potaknuti skretanjetrgovine, tj. negativno utjecati na izvoz (tabl. 4).Tablica 4. Kratkoroèni trgovinski uèinci proširenja i uspostave Sporazumao stabilizaciji i pridruivanju; sektorska procjenaUèinak SSP Ukupni èinci integracijeproširenja(provedba SSP-a iuèinak proširenja EU)Porast izvoza (referentna -8,5 3,0 -5,5vrijednost statistièkiizvoz) (u %)Porast uvoza (referentna -* 7,9 7,9vrijednost statistièkiuvoz) (u %)* Procjena se temelji na analizi poloaja 98 grupa proizvoda iz Hrvatske na trištu EU(podijeljeno na dva dijela – na trište starih i na trište novih èlanica) i analizi poloajaproizvoda podrijetlom iz novih i starih èlanica EU na hrvatskom trištu. Porast uvoza izstarih i novih èlanica procijenjen je posebno jer trgovinske prepreke za proizvode iz novihi starih èlanica nisu iste. Promjene trgovinskih prepreka za proizvode podrijetlom izstarih èlanica mogu se smatrati uèinkom provedbe SSP-a, dok se promjene trgovinskihogranièenja prema novim èlanicama mogu smatrati uèinkom proširenja. Da bi usporedbabila jednostavnija, korištena je ista referentna vrijednost, statistièki uvoz iz EU-25, auèinci su klasificirani kao uèinci provedbe SSP-a.Izvor: Boromisa; 2004b.Moe se zakljuèiti da je potencijal za ekspanziju trgovine premaproširenoj Uniji za proizvoðaèe iz Hrvatske u kratkom roku ogranièennjihovim proizvodnim kapacitetima, koji ne odgovaraju potranji na tr-ištu EU. xxii Opæenito, potranja sofisticiranih proizvoda na trištu EUraste, dok se s poteškoæama mogu suoèiti proizvoðaèi tradicionalnihproizvoda. Imajuæi na umu hrvatsku izvoznu strukturu (sektori koji èine5% BDP-a èine gotovo 60% izvoza, pri èemu su izvozni sektori tra-