Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

74pa æe i trgovinski potencijali sa zemljama srednje i istoène Europe, starimèlanicama EU i bivšim jugoslavenskim republikama biti podcijenjeniu mjeri u kojoj Hrvatska nije ostvarila puni trgovinski potencijal s timzemljama. Tom bi se problemu moglo djelomièno doskoèiti konstrukcijomgravitacijskog modela za veæu skupinu razvijenih zemalja, primjericeèlanica OECD-a, i ocjenom hrvatskih trgovinskih potencijala na temeljutako dobivenih parametara. Tada bi model odraavao prosjeènu sklonostmeðunarodnoj razmjeni èlanica OECD-a, što takoðer ne mora nunoodraavati potencijalnu hrvatsku sklonost razmjeni.Tablica 1. Razlika izmeðu stvarne i potencijalne hrvatske robne razmjene (u %)EU-15 Srednja Bosna Slovenija Makedonija Srbijai istoèna i iEuropa Hercegovina Crna GoraIzvoz1999. -27,4* -39,8* 5.713,9 410,5 2.132,2 62,8*2002. -19,5* -36,4* 4.074,9 183,3 1.146,1 608,62003. -53,2* -57,4* 2.647,6 -1,7* 1.055,9 286,9Uvoz1999. 61,7* 260,7 4.680,6 2.744,9 5.074,8 243,42002. 54,6* 286,2 3.818,8 2.197,7 3.998,0 419,02003. 85,5* 547,8 5.372,1 3.296,9 4.329,9 671,4Ukupnarazmjena1999. -10,3* 32,6 6.096,5 791,9 3.171,5 86,9*2002. -15,0* 47,4 4.854,4 522,4 2.311,1 488,92003. -10,6* 112,0 5.734,1 626,1 2.536,7 546,2* Nije statistièki znaèajno (na razini od 10% signifikantnosti).Izvor: autorov izraèunBez obzira na nedostatke ocijenjenoga gravitacijskog modela,zanimljivo je razmotriti razmjere i postojanost pristranosti koje postojeu trgovini s bivšim jugoslavenskim republikama. Najveæa se pristranostmoe primijetiti u trgovini s Bosnom i Hercegovinom, koja je u 2003.godini za otprilike 5.700% nadmašivala potencijalnu. Pad pristranosti injezin ponovni rast vjerojatno se moe povezati s otkazivanjem ugovorao slobodnoj trgovini i njegovim ponovnim sklapanjem. Visoka je ipristranost u trgovini s Makedonijom, ali je posljednjih godina bilasmanjena, što je konzistentno sa zakljuèivanjem novih ugovora o slobodnojtrgovini i njezinom diversifikacijom. Rast trgovine koji je pove-