Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

131ta za pridruenje EU, Hrvatska je meðu mikroekonomske i strukturneprioritete uvrstila uspostavljanje suvremenoga inovacijskog sustava. Tobi Hrvatskoj trebalo pomoæi u stvaranju kljuènih uvjeta za postizanjedugoroènoga gospodarskog razvoja. Suvremeni inovacijski sustav kojemuzemlja tei definiran je kao sustav koji potièe suradnju obrazovnogai znanstvenog sustava, tehnološkog razvitka, vladinih institucija iprivatnih poduzeæa. Europska je komisija 2004. godine dodijelila Hrvatskojstatus kandidata. U svom mišljenju o kandidaturi Hrvatske zaèlanstvo u EU (European Commission, 2004e) Komisija na Hrvatskugleda kao trišno gospodarstvo koje funkcionira. Ipak, Komisija smatrakako bi trebali biti uèinjeni veæi napori na podruèju inovacijske politikeda bi Hrvatska bila konkurentna i uèinkovita na europskoj razini. Ponajprije,kao opæa mjera, izdaci drave za istraivanje i razvoj (1,09%BDP-a) ispod su prosjeka EU (1,99% BDP-a), kao i udio izdataka privatnogasektora za istraivanje i razvoj (0,45% BDP-a 2002. u usporedbis prosjekom EU od 1,3% BDP-a) (DZS, 2003). Drugo, potrebne supromjene u politici znanosti i visokom obrazovanju kako bi se ono moglaintegrirati u Europsko istraivaèko podruèje (European ResearchArea). i Strategija nacionalne industrije, u koju bi morali biti ukljuèenielementi inovacijske politike kako bi se poveæala konkurentnost industrije,još uvijek nije usvojena, neovisno o opæoj ekonomskoj politici.Politika poduzeæa, još jedna dopuna suvremenoj inovacijskoj politici, uslubenim je dokumentima ocijenjena kao politika malih i srednjih poduzeæa.Inovacijska je politika sustavno povezana s politikom malih isrednjih poduzeæa na temelju Programa hrvatskoga inovacijskog tehnologijskograzvitka (HITRA), kojim se daje potpora transferu tehnologijepoduzeæima zasnovanima na novim tehnologijama putem financijskihi nefinancijskih poticaja.Na nacionalnoj je razini, politièki neovisno savjetodavno tijelokoje potièe i unapreðuje hrvatsku konkurentnost – Nacionalno vijeæe zakonkurentnost, svrstalo razvoj inovativnosti i tehnologije meðu najvanijepolitièke i ekonomske prioritete. Vijeæe percipira inovacije kaostalnu osnovu za odravanje konkurentnosti poveæanjem proizvodnosti.To je viðenje u skladu sa strateškom odlukom EU da postane ekonomijazasnovana na znanju, i to putem poticanja inovativnosti. Jedan je odrezultata rada Vijeæa dokument naslovljen “55 preporuka za poveæanjekonkurentnosti Hrvatske”, a moe posluiti kao osnova za donošenjepolitièkih odluka (National Competitiveness Council, 2004). U dokumentuse o inovacijskoj politici govori u terminima onoga “što ona trebapostati”, a ne “što ona u ovom trenutku jest”. Stoga je Vijeæe izdvo-