Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

223Poglavlje 9.PROCES PRIDRUIVANJA EUROPSKOJUNIJI I PROSTORNO UREÐENJEHRVATSKEJasenka Kranjèeviæ *Ministarstvo zaštite okoliša,prostornog ureðenja i graditeljstvaZagrebSAETAKSve bri socijalni i ekonomski razvoj èesto dovodi razlièite namjeneprostora (npr. stambene, industrijske ili turistièke) u meðusobnisukob. S obzirom na to da prostor ne završava administrativnim granicamaopæina, gradova, regija i drava, sve su brojniji zahtjevi za sagledavanjemprostora u širem kontekstu, od lokalnoga do europskoga, kakobi se izbjegle meðusobne neusklaðenosti, nepovoljni utjecaji, ali ioèuvale specifiène vrijednosti. Rješavanje problema u prostoru, kao injegovo planiranje, ne odnosi se samo na planiranje i usklaðivanje razlièitihnamjena površina, zaštitu okoliša, prirodne i kulturne baštine, veæzadire u ekonomiju, pravo, socijalna pitanja, znanost i politiku. Kako jeprostor postao nova dimenzija politike EU, prostorni razvoj EU jedna jeod tema koje posljednjih godina dobiva sve veæu vanost. Slijedom toga,na razini EU organiziraju se institucije te razvijaju i donose dokumentikojima se potièe usklaðivanje dravnih prostornih politika, planiranjeodrivog razvoja, oèuvanje vlastite raznolikosti i suradnja. S tim æese dokumentima trebati upoznati i Hrvatska i primijeniti ih. Cilj je ovograda ocijeniti gdje se nalazi prostorno planiranje Hrvatske u odnosu premaprostornom razvoju zemalja èlanica EU i ima li Hrvatska snage promijenitinaèin razmišljanja, ponašanja i rada u tom podruèju kako bi ravnopravnosudjelovala u kreiranju europskog prostora.* Autorica zahvaljuje Dubravku Mihaljeku i anonimnim recenzentima.