Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

149ZAKLJUÈCI I PREPORUKECilj je našega rada bila procjena stanja hrvatskoga inovacijskogapotencijala u okolnostima integracije u EU. Hrvatska nije napravila znatnijinapredak u svom inovacijskom potencijalu i politici s obzirom na EU,ali je u odnosu prema europskim standardima dobro rangirana meðu zemljamasredišnje i istoène Europe, osobito u usporedbi s Bugarskom i Rumunjskom.Poloaj Hrvatske prema nekim aspektima razvitka ljudskih potencijalasamo se doima ohrabrujuæim. Na primjer, udio diplomiranih u znanostii inenjerstvu u dobi od 20 do 29 godina visok je, ali zapravo samoodraava umjerenost hrvatskoga obrazovnoga sustava, a ne i njegovu kvalitetu.Nadalje, drugi vaan aspekt razvoja ljudskih potencijala – cjeloivotnoobrazovanje – potpuno je zanemaren i svrstava Hrvatsku na samkraj liste današnjih zemalja èlanica EU. Razlog tome moglo bi biti nepostojanjesuradnje izmeðu sveuèilišta i poslovnog sektora. Stoga bi više pozornostitrebalo pridati ukljuèivanju naèela cjeloivotnog obrazovanja uobrazovni sustav, što takoðer promièe Nacionalno vijeæe za konkurentnost.Promicanje cjeloivotnog obrazovanja, osobito meðu osjetljivimskupinama stanovništva (nezaposlenima), takoðer bi moglo pridonijeti postizanjubolje podudarnosti izmeðu ponude i potranje rada.I veze izmeðu velike nacionalne osnove istraivanja i razvitka iobrazovnoga sustava, kao i poslovnoga sektora, moraju biti ponovno izgraðenei promicane. Znanje æe u buduænosti morati biti èešæe primjenjivanoi iskorištavano u komercijalne svrhe, suprotno današnjoj situaciji ukojoj nema dovoljno poticaja za takvu orijentaciju. Transformirana, prematrištu usmjerena istraivanja i obrazovni sustav bit æe prisiljeni pratitisignale s trišta i unaprijediti svoj potencijal za ponudu inovacija. Ipak,šok-terapija i puštanje da dravna sveuèilišta i sustav istraivanja potpunoovise o trištima nisu poeljan pristup. To bi rezultiralo pomakom iz jednogaekstrema u drugi – od stavljanja teišta na fundamentalna istraivanjado stavljanja teišta na primijenjena istraivanja. Meðunarodna izvrsnosti uspjeh institucija mogao bi se javno priznavati i rangirati.Dok se sektor usluga visoke tehnološke razina u Hrvatskoj èini relativnorazvijenim, sektor proizvodnje robe visoke tehnološke razine još jenerazvijen. Kreiranje znanja je podruèje u kojemu su politike oèito zakazale– izdaci poslovnog sektora za istraivanje i razvoj nedovoljni su, zbogèega je djelomice razumljivo zašto su hrvatski rezidenti podnijeli najmanjeprijava Europskom uredu za patente od svih zemalja središnje i istoèneEurope. U ovom trenutku veæinu patenata na dravnoj razini registrira-