Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

208Koje su potencijalne koristi i troškovi za hrvatski turizam od poveæanogbroja kuæa za odmor u vlasništvu rezidenata EU? Kao što je veænavedeno, glavni potencijalni trošak je pretjerana izgradnja. Kako pretjeranaizgradnja moe dovesti do devastacije obale, koja je jedna odglavnih hrvatskih turistièkih atrakcija, poveæanje broja kuæa za odmormoglo bi u konaènici dovesti do smanjivanja konkurentnosti hrvatskogturizma. Treba, meðutim, naglasiti da osim na Jadranu, i na drugim lokacijamau Hrvatskoj postoje brojne turistièke atrakcije koje nisu adekvatnozaštiæene. Stoga æe pri otvaranju trišta nekretnina rezidentimaEU trebati voditi brigu i o turizmu na tim lokacijama. Pooštravanje graðevinskihpropisa u obalnom podruèju u rujnu 2004. godine, te razumnooèekivanje da æe dravljani EU poštovati te i ostale propise (za razlikuod mnogih domaæih poduzetnika) daju nadu da æe Hrvatska – zarazliku od, primjerice, mnogih obalnih podruèja Španjolske – uspjeti izbjeæipretjeranu izgradnju. S obzirom na dugogodišnje slabosti u primjenigraðevinskih propisa, vlasti, posebno one na lokalnoj razini, trebaju utom kljuènom pitanju biti vrlo odluène. Brzina kojom æe se trište nekretninaotvarati strancima i tu bi mogla imati bitnu ulogu. Nagli porastpotranje za kuæama za odmor mogao bi pojaèati interes lokalnih vlastii graðevinskih poduzetnika da zaobiðu nedavno uvedene graðevinskepropise, te da zarade na inozemnim kupcima što je bre moguæe.Ostali potencijalni troškovi za turizam malobrojni su i uglavnomnisu vezani uz inozemno vlasništvo kuæa za odmor. Hrvatski æe turizami dalje biti izloen istim teškoæama s kojima se bori i danas: kako potaknutiveæu diversifikaciju trišta i proizvoda, kako više investirati uefikasnu promociju i marketing, kako razviti ljudski kapital i tehnologijepotrebne za rast, kako stvoriti stabilno i predvidivo regulativnookruenje, kako prilagoditi javnu i privatnu infrastrukturu potranji potrošaèate razviti odgovornost u oèuvanju prirodnog, društvenog i kulturnogokruenja. Malo je vjerojatno da æe rašireno inozemno vlasništvokuæa za odmor produljiti tu podugaèku listu problema za koje serješenja vrlo dobro znaju, ali se teško provode zbog manjka koordinacijeizmeðu razlièitih javnih i privatnih tijela i slabosti lokalnih vlasti.S druge strane, poveæan broj kuæa za odmor u inozemnom vlasništvumogao bi imati niz potencijalno znaèajnih koristi za turizam ilokalne zajednice. S oivljavanjem interesa stranih kupaca kuæe i zemljištakoja donedavno nisu imala gotovo nikakvu trišnu vrijednost prekonoæi su postala potencijalno vaan izvor bogatstva domaæih vlasnikai lokalnih zajednica. Uz to, stranci koji su zainteresirani za posjedovanjestarih kamenih kuæa izgraðenih u autentiènom arhitektonskom