Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije
Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije
Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
76like polovicu iznad potencijalne. Stoga je i razlika izmeðu njihovih nala<strong>za</strong>u vezi s pristranosti trgovine <strong>Hrvatske</strong> i Slovenije i rezultata ovoga radanešto manja. Uzme li se u obzir takav utjecaj <strong>za</strong>jednièke granice, smanjilabi se i pristranosti u trgovini, odnosno ocjena prekomjerne razmjenesa susjednim bivšim jugoslavenskim republikama <strong>za</strong> otprilike treæinu.Bez obzira na promjenu hrvatske trgovinske strukture, gravitacijskimodel sugerira kako i dalje postoje znaèajne pristranosti u trgovinis bivšim jugoslavenskim republikama. Štoviše, <strong>za</strong>kljuèivanje brojnihugovora o slobodnoj trgovini <strong>za</strong>pravo je potaknulo obnovu trgovinskihve<strong>za</strong> s bivšim jugoslavenskim republikama i porast pristranosti utrgovini, a ne nastavak njezine diversifikacije. Znaèajno kašnjenje <strong>Hrvatske</strong>u trgovinskoj integraciji s EU u usporedbi sa zemljama srednje iistoène Europe, kao i još uvijek visoke, pa èak i rastuæe pristranosti utrgovini s bivšim jugoslavenskim republikama, èine se pove<strong>za</strong>nima.Brenton i Di Mauro (1998) <strong>za</strong>kljuèuju kako slobodniji pristup trištuEU <strong>za</strong> neke zemlje srednje i istoène Europe moe rezultirati istiskivanjemdrugih zemalja jer su upravo te zemlje izravni konkurenti na trištimaEU. Takvo je viðenje suprotno dotadašnjem strahu od konkurencijezemalja srednje i istoène Europe, posebno izraenome u “junim”èlanicama EU (Portugalu, Španjolskoj, Italiji i Grèkoj), koji se umnogomepoka<strong>za</strong>o neutemeljenim. Promjena u stajalištu Europske komisijevidljiva je i iz omoguæivanja bitno slobodnijeg pristupa zemljama jugoistoèneEurope <strong>za</strong> izvoz osjetljivih proizvoda na trište EU nego novimèlanicama na njihovu putu integracije, što su <strong>za</strong> sada sklapanjem trgovinskihsporazuma iskoristile samo Hrvatska i Makedonija.Hrvatsko gospodarstvo, koje je zbog kašnjenja u trgovinskim integracijamaizgubilo steèene pozicije na trištu EU, iskorištava povlaštenipristup trištima zemalja jugoistoène Europe, odnosno bivših jugoslavenskihrepublika. Takva pozicija <strong>za</strong>pravo omoguæuje samo kratkoroènoutoèište prije nego se i te zemlje otvore i omoguæe ravnopravanpristup ostalim hrvatskim konkurentima, što dugoroèno poveæavatroškove restrukturiranja trgovine. Di<strong>za</strong>jniranje ispravnog trgovinskogreima moglo bi umanjiti pristranosti koje postoje u meðunarodnoj razmjenii poveæati dugoroène moguænosti rasta.ZAKLJUÈCI I PREPORUKEHrvatska je veæ u prvom mišljenju Komisije dobila relativno povoljnuocjenu ekonomske spremnosti <strong>za</strong> integraciju u EU. Nove zemlje
Change language