Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

194tijekom godine u odnosu prema 1.000 stanovnika. Prema tom pokazatelju,Hrvatska je na dnu ljestvice zapadnoeuropskih zemalja, s prosjeèno3 nova stana na 1.000 stanovnika u razdoblju od 1996. do 2001. godine(sl. 1). Meðutim, u usporedbi s ostalim zemljama SIE-a, Hrvatskaje prema tom pokazatelju u znatno boljem poloaju.Slika 1. Novi stambeni objekti na 1.000 stanovnika1412108642013,210,89,18,26,83,0 3,02,1 2,0 2,01,4 1,1 0,8IR PO ŠP GR AU HR SLO ÈR IT MA SVK RU BUPodaci za Hrvatsku: prosjek 1996-2001; za zapadnoeuropske zemlje: 2000; za središnjui istoènu Europu: 1998.Izvor: DZS,(Hrvatska), OECD (2002), CIRIEC (2002)Iako ne postoje sveobuhvatni podaci o prodaji na sekundarnomtrištu, raspoloivi pokazatelji govore da je i na tom trištu ponuda nekretninaskuèena. Osnovni razlog tome jest èinjenica da mnoge nekretnine– ukljuèivši i privremeno nenastanjene – nemaju uredne vlasnièkeisprave, pa se stoga mnoge potencijalne kupoprodajne transakcije nemogu realizirati. Takvo je stanje, po svemu sudeæi, rezultat velikih zaostajanjau pravosudnom sustavu, posebice èesto kaotiènog stanja uzemljišnim knjigama, te èinjenice da graditelji odnosno vlasnici ne poštujuprostorne planove i graðevinske propise.Drugi je razlog suene ponude to što je velik dio stambenog fondaiz razdoblja socijalizma prodan stanarima po simboliènoj cijeni. Privatizacijaje tako donijela neoèekivane dobitke onima koji su se u odreðenomtrenutku zatekli u pojedinom stanu, pa mnogi stanuju u stanovimakoje si inaèe ne bi mogli priuštiti. Takvi se stanovi vjerojatno neæepojaviti na trištu, èime je efektivna ponuda dodatno ogranièena.Treæi je razlog da su standardi stambene izgradnje èesto bili niski,zbog èega je kvaliteta mnogih postojeæih stanova nedostatna, pa takvistanovi nemaju izgleda da budu prodani. Prema popisu stanovništvaiz 2001. godine, treæina hrvatskog stambenog fonda starija je od 45 go-