Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - Institut za Javne Financije

više zemalja EU. U Hrvatskoj veæ sada radi više od 20.000 registriranihstranih radnika, uglavnom u brodogradnji i graditeljstvu, veæinomiz Bosne i Hercegovine. Njihov se broj podudara s poveæanim potrebamaza sezonskim radnicima u Hrvatskoj. Veæina radnika iz Hrvatskenalazi se u Sloveniji, Italiji, Austriji i Njemaèkoj. Slovenija je nakonprikljuèenja morala nametnuti neka ogranièenja radnicima iz zemaljakoje nisu èlanice EU. Zbog toga æe manji broj radnika iz Hrvatske moæiraditi u Sloveniji. Iskustva novih èlanica pokazuju da moemo oèekivatiporast broja stranih radnika u Hrvatskoj i smanjenje broja radnikaiz Hrvatske koji rade u inozemstvu.Na putu prema EU suoèit æemo se s potrebom daljnjeg usklaðivanjazakonodavstva i s prijelaznim razdobljem za slobodno kretanjeradnika koje moe trajati od dvije do sedam godina. v Hrvatska æe moratipoboljšati zakonodavstvo koje se odnosi na obostrano priznavanjekvalifikacija i koje neæe diskriminirati na temelju dravljanstva, koje æeosigurati primjenu nacionalnih strategija i planova, poboljšati obrazovanjei struèno usavršavanje kako sredstvima iz javnog, tako i onima izprivatnog sektora te iz dostupnih pretpristupnih sredstava EU. Vlada imediji morat æe redovito obavještavati javnost o stanju pregovora i pokušatise dogovarati s profesionalnim udruenjima te ih obavještavati opravilima koja se na njih odnose.Trenutaèno je prilièan broj radnika iz Hrvatske zainteresiran zasezonske poslove u Njemaèkoj, Austriji i Italiji, ali se uoèava i pad toginteresa. Odreðen broj radnika zanima se i za rad u Sloveniji, no moguænostibi se mogle smanjiti zbog prijelaznih razdoblja novih èlanica.Istodobno, napredak pregovora s EU mogao bi smanjiti potrebu radnikaiz Hrvatske da odlaze na rad u inozemstvo. Osim toga, ekonomskirast, nia nezaposlenost i perspektiva skorijeg prikljuèenja EU mogli biprivuæi više radnika u Hrvatsku, posebice iz oblinjih zemalja.Kapural preporuèuje pripremu pregovaraèkih skupina koje æe,koristeæi se iskustvima novih èlanica i pozorno prateæi pregovore EU sRumunjskom i Bugarskom, pokušati dogovoriti prijelazno razdoblje dopet godina s postupnim poveæanjem slobode kretanja radnika, ukljuèujuæiposebnu klauzulu o mirovanju, pravilo o prednosti Zajednice i jednakaogranièenja. Cilj je te mjere omoguæiti slobodno kretanje radnika iistodobno izbjeæi da najbolji mladi i visokoškolovani struènjaci odu ihHrvatske, a da nas preplave niskokvalificirani radnici iz drugih zemalja.Poboljšanje obrazovanja i struènog usavršavanja radnika nunoje za postizanje boljeg poloaja radnika iz Hrvatske na proširenom europskomtrištu rada. Predrag Bejakoviæ strahuje da je Hrvatska loše13