lacije s apsorpcionim mogućnostima jugoslavenske privrede, a utom slučaju daljnjom redukcijom ličnih dohodaka treba platitipreraspodjelu iz prošle godine. Ma koje od ta dva rješenjaekonomska politika odabrala, u razdoblju koje nam neposrednopredstoji porast dohodaka i životnog standarda bit će osjetnosporiji nego ranije. Na kraju treba spomenuti i žučne polemikekoje se sada vode oko toga da li su lični dohoci ili doprinosi ibudžet »pojeli« akumulaciju. Ono što se stvarno desilo jest to daje recesija najprije »pojela« akumulaciju,3 a sada su na redu idohoci.Milijarde60005750550052505000Koštanje usporavanja rasta4750Ukoliko poduzeće iz nekog razloga ne koristi svoje kapacitete,proizvodnja je manja no što bi mogla biti, a s njom je manji idohodak kolektiva. Prema tome koštanje nekorištenja kapacitetamože se izmjeriti veličinom izgubljenog dohotka. Sličan obračunmožemo primjeniti i na privredu u cjelini. Kod toga trebaisključiti poljoprivrednu proizvodnju, jer je ona velikim dijelomovisna o vremenskim prilikama. Poslužit ćemo se podacimaSaveznog zavoda za statistiku o društvenom proizvodu (bezpoljoprivrede) u stalnim cijenama iz 1960. g. za razdoblje 1952-<strong>1965</strong>. Tu seriju produžujemo na 1966. i 1967. g. pomoću indeksanepoljoprivredne materijalne proizvodnje (industrija, šumarstvoi gradjevinarstvo) za 1966. i prvih sedam mjeseci 1967. g. Nažalost SZS još uvijek ne izračunava kvartalne serije društvenogproizvoda, pa se moramo poslužiti godišnjim podacima kojionemogućavaju točnije vremensko profiliranje ciklusa. Rezultatiizračunavanja prikazani su na grafikonu, koji ćemo podvrćikra tkoj analizi.4500425040003750350032503000275025002250200017501500A -B -Gubici zbog neravnomjernog rastaGubici zbog zaostajanja125010001952 53 54 55 56 575B 59 1960 61 6263 646566 673 Iz ekonomske historije drugih zemalja poznato je da u recesiji dolazi nesamo do smanjivanja akumulacije, već ona može i potpuno iščeznuti takoda dodje do dekumulacije, tj. do dezinvestiranja.16Graf 1: Stvarni i potencijalni društveni proizvod(bez poljoprivrede, cijene 1960)2 Jugoslavenska <strong>privreda</strong> <strong>1965</strong>-<strong>1983</strong>. L17J
Donja masna linija prikazuje stvarno kretanje društvenogproizvoda, gornja potencijalno kretanje, a razmak izmedju njihpredstavlja gubitke zbog usporenog rasta proizvodnje. Ti segubici sastoje od dva dijela: gubitaka uslijed neravnomjernogkretanja proizvodnje i gubitaka uslijed zaostajanja u rastu. Evoo čemu se radi.K~d se u toku ciklusa linija stopa rasta okrene prema dolje,putanja ostvarenog društvenog proizvoda pokazuje izbočinudesno. Vidi se da su dolovi ciklusa postignuti u 1953, 1956, 1958,1962. i 1967. godini. Ako sad vrhove ciklusa spojimo ravnim~inija~a dO?i.t. ćemo jednu neprekinutu liniju između koje iIzlom1.Jene lInIJe ostvarenog društvenog proizvoda leži šrafiranapo~:šina A. Ta po~ršina predstavlja društveni proizvod izgubljenuslIjed neravnomjernog kretanja proizvodnje.Samim time što je uslijed sekcesivnog usporavanja izgubljenaod~edjena proizvodnja, smanjena je i prosječna stopa rasta.Za kolIko? To, naravno, ne znamo točno, več možemo izračunatina osnovu nekih pretpostavki. Pretpostavit ćemo da su mogućestope rasta negdje na sredini izmedju prosječnih stopa rasta ut?~. ciklusa !. stopa rasta u fazama cikličnih uspona. To drugimrIJeCIma znaCI da pretpostavljamo kako visoka stopa rasta u fazicikličkog uspona samo djelomično odražava dugoročne razvojnemogućnosti privrede, dok je drugim dijelom rezultat neiskorištenihkapaciteta i akumuliranih zaliha. Tako na primjer za ciklus1957~1960 prosječna stopa rasta iznosi 11,6%, a stopa rastau fazI uspona (1958-1960) 12,5%, pa je kao moguća stopa rasta11,6 + 12,5uzeto 2 = 12,1 %. Konačni rezultati ovih izračunanavanjanavedeni su u tabeli 2.Tabela 2. Izgubljeni društveni period uslijed privrednih ciklusa(cijene 1960. g., milijarde starih dinara)1952-60 1960-64 1964-67 1952-67Gubici uslijedneravnomjernog rasta 238 570 1310 2118Gubici uslijedzaostajanja 769 1766 3896 6431u1952-60 1960-64 1964-67 1952-67Ukupno izgubljendruštveni proizvod 1007 2336 5206 8549Ostvarenidruštveni proizvod 13316 10998 10384 34698Gubici u % ostvarenogdruštvenog proizvoda 7,6 21,2 50,2 24,6Što je <strong>privreda</strong> razvijenija, to je složenija i tako osjetljivijana svaki poremećaj. Osim toga isti procentualni gubici znače sveveću masu izgubljene proizvodnje, a gubici uslijed zaostajanjakumuliraju se iz razdoblja u razdoblje. U koliko se o svim timmomentima ne vodi dovoljno računa, gubici mogu postići iznenadjujućeveličine. Tako se iz grafikona vidi daje razdoblje 1952-60predalo narednom razdoblju u nasljedstvo razliku između stvarnogi potencijalnog društvenog proizvoda od 214 mrd din. Dokraja 1964. godine ta se razlika povećala na 659 mrd din. i satim deficitom je započeta reforma. U toku reforme deficit semultiplicirao tako da za posljedne tri godine izgubljeni društveniproizvod iznosi polovinu ostvarenog društvenog proizvoda. I toje upravo mjera usporavanja i stagnacije što smo je htjeli utvrditi.Možemo sad učiniti još jedan korak dalje u analizi. Očiglednoje da se kolebanja privrede ne mogu potpuno eliminirati. Zbogtoga se u praksi jedan,dio utvrdjenih gubitaka nije mogao izbjeći.Koji dio? Vjerojatno nije sporno da upravljanje privredom urazdoblju 1952-60 nije bilo idealno. Ako stoga proporciju gubitakaiz tog razdoblja (7,6%) uzmemo kao neizbježivi minimum,onda ostatak od 42,6 % za posljednje tri godine sigurno nijepreuveličan kao gubitak koji se mogao izbjeći da je od 1960.godine na dalje sprovodjena adekvatna ekonomska politika. Kadase tako dobiveni gubitak od 4420 mrd din. valorizira po cijenamaiz 1966. g. primjenom, u nedostatkp boljih podataka, indeksacijena na veliko što - prema podacima SGJ - 1967 daje valorizacionifaktor 1,63 - dobiva se iznos od 7200 mrd din. Kakvo jeprivredno značenje te mase sredstava vidi se iz narednih nekolikoilustracija.Društveni proizvod jugoslavenske privrede (bez poljoprivrede)iznosi u 1966. g. 7200 mrd din. Prema tome proizlazi da jeizgubljena čitava jednogodišnja proizvodnja zemlje. Ukupni rashodiza obrazovanje, nauku i kulturu iznosili su u <strong>1965</strong>. g. 453mrd din. Uporedjujući ta sredstva s izgubljenim društvenimproizvodom proizlazi da su se svi gorući materijalni problemi u182' 19
- Page 7 and 8: 1.RAZDOBLJE1967-1972
- Page 9: ska istraživanja 2 o tome već pod
- Page 13 and 14: Prilično je poznato da se mnoge mj
- Page 16 and 17: 2. EKONOMSKA NAUKA I PRIVREDAA. KRA
- Page 19 and 20: Medjutim, ako imate seckanje »iz k
- Page 21 and 22: 1iUz rizik da se moj odgovor na ova
- Page 23 and 24: Predsjednika svake godine objavljuj
- Page 25 and 26: Kako će se malo kasnije vidjeti iz
- Page 27 and 28: tekstilnoj i u automobilskoj indust
- Page 29 and 30: privrednog objekta. U svim takvim s
- Page 31 and 32: 3. DVIJE POLEMIKEA. ILUSTRATIVNI DI
- Page 33 and 34: lakcente i bez prejudiciranja drugi
- Page 35 and 36: nemoguće je a da se ne vodi račun
- Page 37 and 38: Brionskog plenuma. A slobodna razmj
- Page 39 and 40: lKad je reforma koncipirana kao da
- Page 41 and 42: lse afirmira kao ličnost u svakom
- Page 43 and 44: kursa koji je prisutan u Jugoslavij
- Page 45 and 46: ska. Sramota je svih naših savezni
- Page 47 and 48: Dr BRANKO HORVAT: Pa i ne treba mi,
- Page 49 and 50: Dr VLADIMIR VESELICA: Ni u jednoj z
- Page 51 and 52: Dr BRANKO HORVAT: Ne može. Tako du
- Page 53 and 54: 4. INTERNA MEMORANDAA. TEZE O PRIVR
- Page 55 and 56: politike u jedan efikasan program z
- Page 57 and 58: C. PRIMJEDBE U VEZI S PREDNACRTOM P
- Page 59 and 60: izmijenile. Uslijed toga propisi se
- Page 61 and 62:
lIfinanciranja u visini od 75 % pro
- Page 63 and 64:
Na p~smo do danas nisam dobio odgov
- Page 65 and 66:
lGraf. 1. Lančani indeksi industri
- Page 67 and 68:
~:'li !'ija. " a. "" "1:1 .>< .> oC
- Page 69 and 70:
Značajan instrument ekonomske poli
- Page 71 and 72:
Jugoslavija se pred rat nalazila u
- Page 73 and 74:
već zadovoljene, i u kome je svaki
- Page 75 and 76:
kontroliraju svoje društvene odnos
- Page 77 and 78:
mislim da bi i tu mogli ekonomisti
- Page 79 and 80:
esursi bili neiskorišteni - s jedn
- Page 81 and 82:
Čini mi se da mi moramo znati kakv
- Page 83 and 84:
Medjutim, ono što je sad za nas ka
- Page 85 and 86:
zadatak reforme je, ako hoćete, po
- Page 87 and 88:
globalno ocenjivali spoljnotrgovins
- Page 89 and 90:
istraživanje te pojave tri godine,
- Page 91 and 92:
B. HORVAT: Nije to samo politički
- Page 93 and 94:
a faktički inflacionu, što bi za
- Page 95 and 96:
neproduktivni dodatak koji živi od
- Page 97 and 98:
Instituta za ekonomiku investicija,
- Page 99 and 100:
3. Treća konsekvenca, koju sam hti
- Page 101 and 102:
mjerama za koje se unaprijed znalo
- Page 103 and 104:
2.RAZDOBLJE1974-1983
- Page 105 and 106:
jednu integrisanu teoriju ciklusa r
- Page 107 and 108:
- iako izbijanje u prvi front razvi
- Page 109 and 110:
l Ivalutu. Šta znači to što neki
- Page 111 and 112:
azvoja s brzim porastom produktivno
- Page 113 and 114:
lAko je stopa rasta niska, onda pri
- Page 115 and 116:
kretanja i ovog sadašnjeg stanja,
- Page 117 and 118:
Da li mi treba da čekamo to vrijem
- Page 119 and 120:
izgradnji donesen zakon, odnosno č
- Page 121 and 122:
privrede. I da takav defektni insti
- Page 123 and 124:
na jedan minimalan obim, gde je pri
- Page 125 and 126:
Vrlo malo! Baš u ovom Ekonomskom i
- Page 127 and 128:
Zato jer je politički sistem onemo
- Page 129 and 130:
stvuju.u r~d~ skupa. S. o~zirom na
- Page 131 and 132:
adničke klase prije rata i pribli
- Page 133 and 134:
Savezno izvršno vijeće nema šta
- Page 135 and 136:
inovacija u našem privrednom siste
- Page 137:
C. Od reforme do (promašaja) ekono