j7. SVJETSKA EKONOMSKA KRIZA 1980?1PITANJE: »Svetska ekonomska kriza« nije dovoljno precizanni adekvatan izraz stanja u kome .se danas nalazimo. Podseća nadogadjaje sa početka tridesetih godina. Šta se danas, u stvari,dogadja na svetskoj ekonomskoj pozornici?ODGOVOR: Problemi su znatno ozbiljniji nego što to na prvipogled izgleda. Sama energetska kriza je za najrazvijenije zemlje,zapravo, bez nekih većih posledica. Nedavno su u Svetskoj banciizračunali da ovo ogromno povećanje cena nafte znači prelivanjenarodnog dohotka iz razvijenih u nerazvijene zemlje u visini odsvega 2 odsto, a kod stope rasta od 5 odsto godišnje, ta 2 procentaznače zakašnjenje proizvodnje tek za četiri meseca. To, očigledno,nije nikakav udar za razvijeni svet. Ovde je reč o nečem mnogodubljem: o problemu koji je mnogo teže analizirati.Kada smo u ovom Institutu radili analizu privrednih trendovau Jugoslaviji, pre 10 godina, i otkrili privredne cikluse,napravili smo jednu komparativnu medjunarodnu analizu.Tom prilikom otkrio sam jedan interesantan fenomen: privredesvih razvijenih zemalja u svetu, i zapadnih i istočnih, koje,uostalom, daju pravac i tom razvoju čitavog sveta, pokazivale suizrazitu tendenciju usporavanja rasta 2 • S tim u vezi, hteo bih dapodsetim da su otkriveni privredni ciklusi različitih dužina.Najduži ciklusi imaju trajanje od 50 do 60 godina. Te cikluse jeotkrio sovjetski ekonomist Nikolaj Kondratjev, koji je dva~esetihgodina bio direktor konjunkturnog instituta u Moskvi. On jeregistrovao te duge cikluse od vremena Francuske revolucije doPrvog svetskog rata. Od njega je to preuzeo Schumpeter, i daoI Poslovna politika, 2, 1980,2-7.2 B. <strong>Horvat</strong>, Privredni ciklusi u Jugoslaviji, Institut ekonomskih nauka, Beograd,1969, ss. 120-122.205
jednu integrisanu teoriju ciklusa različitih dužina. Došao je dozaključka da se delovi tog dugog ciklusa, koga je on nazvaoKondratjev, poklapaju sa najtežim, katastrofalnim privrednimkrizama iz ciklusa koji su se dogadjali, otprilike, svakih 10godina, tako da se kriza iz 1930. godine poklopila sa donjomtačkom jednog takvog dugačkog Kondratjevog ciklusa.Prirodno se nameće misao ekstrapolacije ciklusa Kondratjeva.Jedna jednostavna ekstrapolacija (ako na 1930. dodamo 50godina, onda je to 1980.) dala bi rezultat da se negde krajem70-tih ili početkom 80-ih godina mogu očekivati poremećaji usvetskoj privredi, i to onakvog intenziteta kakvog su bili 30-tihgodina. Medjutim, mi ne znamo (mislim na profesionalne ekonomiste)koje snage, zapravo, deluju kod tih dugih ciklusa, tako daje jedna ovakva ekstrapolacija sasvim mehanička. Ali, svakako jeinteresantno da se ta ekstrapolacija, koja daje jedan krizni periodnegde krajem 70-tih godina, poklapa sa sasvim jasnim tendencijamausporavanja rasta u razvijenim zapadnim i istočnim zemljama.Ovde ne smemo da izgubimo iz vida činjenicu da je američka<strong>privreda</strong> najjača u svetu i da ono što se dogadja na Zapaduprilično zavisi od toga što se dogadja u Americi, gde su tendencijeusporavanja rasta naročito osetne.Usporavanje rastaje, zapravo, odraz fundamentalne ekonomskečinjenice: usporavanja rasta produktivnosti rada ili usporavanjatehnološkog progresa. I, ako se pogleda američki porastproduktivnosti rada u poslednjih 30 godina, to znači od ratanaovamo, videće se da je u proseku godišnje dostizao 3,2 odsto,da bi se u poslednjih 20 godina smanjio na 2,9 odsto, u poslednjih10 godina na 2,8 odsto, odnosno u poslednjih 5 godina porastproduktivnosti je opao na 2,4 odsto. U protekloj, 1974. godinizabeležen je apsolutni pad produktivnosti. Današnji porast produktivnostirada u SAD je dva puta niži nego u Švedskoj. Zatoje Švedska i izbila na prvo mesto po razvijenosti u svetu, koje sugeneracijama držale Sjedinjene Američke Države. Polagano »zaglavljivanje«američke ekonomske mašine ima i svojih reperkusijana politički život. One se mogu meriti na različite načine, alije jedan indikator posebno interesantan, a to je da je procenatljudi koji izlazi na izbore u poslednjih 20 godina opao od 50% na40%. Znači da se pojavljuje stav nezadovoljstva, neverovanja ufunkcionisanje tog sistema, i ljudi više jednostavno ne žele da seangažuju, jer smatraju da to nema dovoljno smisla. Dakle, javljase defetističko raspoloženje, koje samo po sebi, i da nema ekonom-206skih faktora koji ga pojačavaju, može da izazove prilično velikedruštvene poremećaje.Bez neke dublje analize elemenata koje sam naveo, može sedoći do zaključka da postoje ozbiljne indikacije da zapadnarazvijena <strong>privreda</strong> ide, ako ne u krizu, onda u ozbiljne poremećajeza koje se unapred ne može reći da li će te zemlje biti u stanjuda ih savladuju. Utoliko više što se kejnezijanska politika pokazalanemoćnom da kontroliše procese koji su se javili.PITANJE: Kako biste okarakterisali stanje u kome se danasnalazi svet?ODGOVOR: To su ozbiljni strukturni i društveni poremećaji.PITANJE: Ako se dogodi da se ostvari prognoza ciklusa, dali stvarno svetska kriza tek dolazi? Šta se zapravo može dogoditinarednih pet godina?ODGOVOR: Moguća su kratkotrajna poboljšanja, jer ciklusiidu gore-dole. Ali, uveren sam da dugoročni trend ide naniže.Nikakvih znakova nema da će uskoro doći do obrtanja tog trenda.PITANJE: Kakve mogu biti političke reperkusije ovog sadašnjegstanja i odnosa u medjunarodnoj ekonomiji?ODGOVOR: Teško je dati sasvim odredjen odgovor. U stvari,u politici je uvek teže dati odgovor nego u ekonomiji, mada smoi u ekonomiji prilično nesigurni. Jer malo znamo o snagama kojestoje iza fenomena koje zapažamo.Progresivni Amerikanci su, na primer, ozbiljno zabrinuti, jersmatraju da je sasvim moguĆe da se pojavi jedan novi talas»marksizma« koji bi mogao da bude suroviji nego što je bio prvVi da se završi nekom vrstom fašizma. Slične bojazni ima i udrugim zemljama. Italija je najočigledniji primer u Evropi.To će, ne samo s ekonomskog nego i s društveno-političkogstanovišta, široke mase dovesti do saznanja da sistem, onakavkakav je, više ne odgovara ovom dobu, i da se mora ići na novi.A šta je to novo? I van Jugoslavije, na mnogim punktovima sepočinje otkrivati da je to jedan oblik samoupravnog sistema.Zanimljivo je posmatrati Amerikance, koji iako nemaju nikakveveze s marksizmom, niti su' upoznati sa jugoslovenskim samoupravljanjem, niti su naklonjeni socijalizmu - odjednom otkrivajukako na nivou preduzeća, lokalnih zajednica, pa i političkogsistema, znatno jača participacija proizvodjača i radnika u upravljanjuposlovima, što, u stvari, i predstavlja jedino mogućerešenje.3 Pojavila se reaganovština.207
- Page 7 and 8:
1.RAZDOBLJE1967-1972
- Page 9 and 10:
ska istraživanja 2 o tome već pod
- Page 11 and 12:
Donja masna linija prikazuje stvarn
- Page 13 and 14:
Prilično je poznato da se mnoge mj
- Page 16 and 17:
2. EKONOMSKA NAUKA I PRIVREDAA. KRA
- Page 19 and 20:
Medjutim, ako imate seckanje »iz k
- Page 21 and 22:
1iUz rizik da se moj odgovor na ova
- Page 23 and 24:
Predsjednika svake godine objavljuj
- Page 25 and 26:
Kako će se malo kasnije vidjeti iz
- Page 27 and 28:
tekstilnoj i u automobilskoj indust
- Page 29 and 30:
privrednog objekta. U svim takvim s
- Page 31 and 32:
3. DVIJE POLEMIKEA. ILUSTRATIVNI DI
- Page 33 and 34:
lakcente i bez prejudiciranja drugi
- Page 35 and 36:
nemoguće je a da se ne vodi račun
- Page 37 and 38:
Brionskog plenuma. A slobodna razmj
- Page 39 and 40:
lKad je reforma koncipirana kao da
- Page 41 and 42:
lse afirmira kao ličnost u svakom
- Page 43 and 44:
kursa koji je prisutan u Jugoslavij
- Page 45 and 46:
ska. Sramota je svih naših savezni
- Page 47 and 48:
Dr BRANKO HORVAT: Pa i ne treba mi,
- Page 49 and 50:
Dr VLADIMIR VESELICA: Ni u jednoj z
- Page 51 and 52:
Dr BRANKO HORVAT: Ne može. Tako du
- Page 53 and 54: 4. INTERNA MEMORANDAA. TEZE O PRIVR
- Page 55 and 56: politike u jedan efikasan program z
- Page 57 and 58: C. PRIMJEDBE U VEZI S PREDNACRTOM P
- Page 59 and 60: izmijenile. Uslijed toga propisi se
- Page 61 and 62: lIfinanciranja u visini od 75 % pro
- Page 63 and 64: Na p~smo do danas nisam dobio odgov
- Page 65 and 66: lGraf. 1. Lančani indeksi industri
- Page 67 and 68: ~:'li !'ija. " a. "" "1:1 .>< .> oC
- Page 69 and 70: Značajan instrument ekonomske poli
- Page 71 and 72: Jugoslavija se pred rat nalazila u
- Page 73 and 74: već zadovoljene, i u kome je svaki
- Page 75 and 76: kontroliraju svoje društvene odnos
- Page 77 and 78: mislim da bi i tu mogli ekonomisti
- Page 79 and 80: esursi bili neiskorišteni - s jedn
- Page 81 and 82: Čini mi se da mi moramo znati kakv
- Page 83 and 84: Medjutim, ono što je sad za nas ka
- Page 85 and 86: zadatak reforme je, ako hoćete, po
- Page 87 and 88: globalno ocenjivali spoljnotrgovins
- Page 89 and 90: istraživanje te pojave tri godine,
- Page 91 and 92: B. HORVAT: Nije to samo politički
- Page 93 and 94: a faktički inflacionu, što bi za
- Page 95 and 96: neproduktivni dodatak koji živi od
- Page 97 and 98: Instituta za ekonomiku investicija,
- Page 99 and 100: 3. Treća konsekvenca, koju sam hti
- Page 101 and 102: mjerama za koje se unaprijed znalo
- Page 103: 2.RAZDOBLJE1974-1983
- Page 107 and 108: - iako izbijanje u prvi front razvi
- Page 109 and 110: l Ivalutu. Šta znači to što neki
- Page 111 and 112: azvoja s brzim porastom produktivno
- Page 113 and 114: lAko je stopa rasta niska, onda pri
- Page 115 and 116: kretanja i ovog sadašnjeg stanja,
- Page 117 and 118: Da li mi treba da čekamo to vrijem
- Page 119 and 120: izgradnji donesen zakon, odnosno č
- Page 121 and 122: privrede. I da takav defektni insti
- Page 123 and 124: na jedan minimalan obim, gde je pri
- Page 125 and 126: Vrlo malo! Baš u ovom Ekonomskom i
- Page 127 and 128: Zato jer je politički sistem onemo
- Page 129 and 130: stvuju.u r~d~ skupa. S. o~zirom na
- Page 131 and 132: adničke klase prije rata i pribli
- Page 133 and 134: Savezno izvršno vijeće nema šta
- Page 135 and 136: inovacija u našem privrednom siste
- Page 137: C. Od reforme do (promašaja) ekono