Horvat Branko Jugoslovenska privreda 1965-1983 - Učitelj ...

Donja masna linija prikazuje stvarno kretanje društvenogproizvoda, gornja potencijalno kretanje, a razmak izmedju njihpredstavlja gubitke zbog usporenog rasta proizvodnje. Ti segubici sastoje od dva dijela: gubitaka uslijed neravnomjernogkretanja proizvodnje i gubitaka uslijed zaostajanja u rastu. Evoo čemu se radi.K~d se u toku ciklusa linija stopa rasta okrene prema dolje,putanja ostvarenog društvenog proizvoda pokazuje izbočinudesno. Vidi se da su dolovi ciklusa postignuti u 1953, 1956, 1958,1962. i 1967. godini. Ako sad vrhove ciklusa spojimo ravnim~inija~a dO?i.t. ćemo jednu neprekinutu liniju između koje iIzlom1.Jene lInIJe ostvarenog društvenog proizvoda leži šrafiranapo~:šina A. Ta po~ršina predstavlja društveni proizvod izgubljenuslIjed neravnomjernog kretanja proizvodnje.Samim time što je uslijed sekcesivnog usporavanja izgubljenaod~edjena proizvodnja, smanjena je i prosječna stopa rasta.Za kolIko? To, naravno, ne znamo točno, več možemo izračunatina osnovu nekih pretpostavki. Pretpostavit ćemo da su mogućestope rasta negdje na sredini izmedju prosječnih stopa rasta ut?~. ciklusa !. stopa rasta u fazama cikličnih uspona. To drugimrIJeCIma znaCI da pretpostavljamo kako visoka stopa rasta u fazicikličkog uspona samo djelomično odražava dugoročne razvojnemogućnosti privrede, dok je drugim dijelom rezultat neiskorištenihkapaciteta i akumuliranih zaliha. Tako na primjer za ciklus1957~1960 prosječna stopa rasta iznosi 11,6%, a stopa rastau fazI uspona (1958-1960) 12,5%, pa je kao moguća stopa rasta11,6 + 12,5uzeto 2 = 12,1 %. Konačni rezultati ovih izračunanavanjanavedeni su u tabeli 2.Tabela 2. Izgubljeni društveni period uslijed privrednih ciklusa(cijene 1960. g., milijarde starih dinara)1952-60 1960-64 1964-67 1952-67Gubici uslijedneravnomjernog rasta 238 570 1310 2118Gubici uslijedzaostajanja 769 1766 3896 6431u1952-60 1960-64 1964-67 1952-67Ukupno izgubljendruštveni proizvod 1007 2336 5206 8549Ostvarenidruštveni proizvod 13316 10998 10384 34698Gubici u % ostvarenogdruštvenog proizvoda 7,6 21,2 50,2 24,6Što je privreda razvijenija, to je složenija i tako osjetljivijana svaki poremećaj. Osim toga isti procentualni gubici znače sveveću masu izgubljene proizvodnje, a gubici uslijed zaostajanjakumuliraju se iz razdoblja u razdoblje. U koliko se o svim timmomentima ne vodi dovoljno računa, gubici mogu postići iznenadjujućeveličine. Tako se iz grafikona vidi daje razdoblje 1952-60predalo narednom razdoblju u nasljedstvo razliku između stvarnogi potencijalnog društvenog proizvoda od 214 mrd din. Dokraja 1964. godine ta se razlika povećala na 659 mrd din. i satim deficitom je započeta reforma. U toku reforme deficit semultiplicirao tako da za posljedne tri godine izgubljeni društveniproizvod iznosi polovinu ostvarenog društvenog proizvoda. I toje upravo mjera usporavanja i stagnacije što smo je htjeli utvrditi.Možemo sad učiniti još jedan korak dalje u analizi. Očiglednoje da se kolebanja privrede ne mogu potpuno eliminirati. Zbogtoga se u praksi jedan,dio utvrdjenih gubitaka nije mogao izbjeći.Koji dio? Vjerojatno nije sporno da upravljanje privredom urazdoblju 1952-60 nije bilo idealno. Ako stoga proporciju gubitakaiz tog razdoblja (7,6%) uzmemo kao neizbježivi minimum,onda ostatak od 42,6 % za posljednje tri godine sigurno nijepreuveličan kao gubitak koji se mogao izbjeći da je od 1960.godine na dalje sprovodjena adekvatna ekonomska politika. Kadase tako dobiveni gubitak od 4420 mrd din. valorizira po cijenamaiz 1966. g. primjenom, u nedostatkp boljih podataka, indeksacijena na veliko što - prema podacima SGJ - 1967 daje valorizacionifaktor 1,63 - dobiva se iznos od 7200 mrd din. Kakvo jeprivredno značenje te mase sredstava vidi se iz narednih nekolikoilustracija.Društveni proizvod jugoslavenske privrede (bez poljoprivrede)iznosi u 1966. g. 7200 mrd din. Prema tome proizlazi da jeizgubljena čitava jednogodišnja proizvodnja zemlje. Ukupni rashodiza obrazovanje, nauku i kulturu iznosili su u 1965. g. 453mrd din. Uporedjujući ta sredstva s izgubljenim društvenimproizvodom proizlazi da su se svi gorući materijalni problemi u182' 19